PROMETNI STRUČNJAK O TRAGEDIJI U TRNAVI: ‘Uzrok nesreće nije prometna nekultura, stvari trebamo gledati malo šire’

Foto: Ivana Nobilo / CROPIX

Zagrepčane je u srijedu ujutro potresla nova nesreća kraj željezničke stanice Trnava. Izgubljen je još jedan mladi život, već četvrti u ovoj godini. Institut za promicanje kulture i sigurnosti u prometu, Safety.guru Institute već više od mjesec dana u Trnavi organizira akciju podizanja svijesti prelazaka željezničke pruge.

Prvo sU oslikali stajalište Trnava, potom stazicu kraj pruge, napravili su i stazicu kojom se treba prijeći pruga, a u četvrtak se obilježava i Ilcad međunarodni dan svjesnosti opasnosti na željezničko-cestovnim prijelazima.

O jučerašnjoj nesreći razgovarali smo Draženom Kaužljarom, jedinim doktorom znanosti u HŽ Infrastrukturi koji ujedno predaje na Libertasu i Veleučilištu u Krapini, a sigurnošću prometa se bavi 20-ak godina.

“Za nas iz naše neprofitne organizacije koja se bavi promocijom kulture i sigurnosti u prometu, ovo ne bi smio biti naglasak na prometnoj nekulturi, nego baš na tragediji jer je ovo proljeće četiri mlade osobe smrtno stradale tu na potezu od jednog kilometra.

Uzroke bi trebali gledati malo šire zbog toga što osim sudionika u prometu koji su definitivno odgovorni za svoje ponašanje, postoje još dvije osobe ljudi koji itekako utječu na kvalitetu prometnog sustava. To su s jedne strane prometni planeri, a s druge strana su upravitelji infrastrukture”, rekao nam je Kaužljar.

Samo dva pothodnika

Dodaje kako to govori jer na potezu Zagreb – Borongaj postoje samo dva službena pothodnika.

“Jedan je u Maksimiru koji je željeznički, a drugi je u Čulincu koji je isto tako željeznički te ima dva ŽCP-a koje koriste pješaci. Isto su željeznički prijelazi, nema ni jednog koji je postavio Grad ili upravitelj infrastrukture kao prostor koji će koristiti sudionici cestovnog prometa. Tu polako dolazimo do biti stvari, ovo nisu stradavanja sudionika željezničkog prometa, nego sudionika cestovnog prometa koji se nađu na željezničkoj pruzi”, nastavlja Kaužljar.

Dnevno prođe 200 vlakova

Iznosi podatak kako dnevno na tom potezu prođe otprilike 200 vlakova.

“S obzirom na to da je osiguranje kolodvorsko, znači polubranike ne spušta vlak nego prometnik, treba otprilike pet minuta da jedan vlak prođe, što znači kad bi se pomnožilo, to je 1000 minuta ili preko 16 sati su ti polubranici spušteni i na ŽCP-u Trnava i ŽCP-u Osječka. To je previše da bi se to moglo prihvatiti da je to kvalitetno rješenje za funkcioniranje sudionika cestovnog prometa koji prelazi s jedne strane pruge na drugu”, objašnjava.

Ne mogu čekati 15 minuta

Napominje kako osim studenata taj prijelaz koristi i preko 120 učenika osnovne škole te 1000 drugih pješaka, biciklista pa čak i ovih vozača mopeda i romobila jer jednostavno drugih prijelaza nemaju.

“Zbog toga smo mi i krenuli s ovom akcijom, tu smo ušli u suradnju s HŽ Infrastrukturom. Danas se ovdje organizira akcija da se iznese taj cijeli problem na daljnji korak, a on je uključivanje i ostalih zainteresiranih, a to je lokalna zajednica. Vijeće gradske četvrti je itekako zainteresirano da se riješi problem za svoje građane.

Treba još dodatno uključiti MUP kao organizaciju koja je zainteresirana za sigurnost cestovnog prometa te imamo tu i dva fakulteta koja bi trebala isto odigrati ključnu ulogu. Jedna je Fakultet prometnih znanosti, drugi je Hrvatski studij koji ima smjer psihologiju.

Davne 2008. godine u Parizu je organizirana konferencija o sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima. Tad je bilo preko 90 posto psihologa koji su bili na toj konferenciji. Tehnička rješenja su dovedena do savršenstva. Mora se početi razmišljati o ljudskom ponašanju.

Vjerujem da nitko ne bi mogao čekati 15-20 minuta kad vidi da vlaka nema ili tri kilometra ići dalje da bi prošao kroz pothodnik. Jednostavno ljudi rade za ono što misle da im je u tom trenutku realnije. Nama tu treba pomoć psihologa koji će znati na stručan način protumačiti ponašanje sudionika u prometu”, opisuje.

O problemu govore u Denveru

Danas se obilježava Ilcad, međunarodni dan svjesnosti opasnosti na željezničko-cestovnim prijelazima.

“Na centralnoj konferenciji u Denveru imamo izlaganje upravo o željezničkom stajalištu Trnava, o ŽCP-u Trnava i ovoj pješačkoj stazici Trnava. Imamo izlaganje i o Osječkoj, odnosno o onoj ogradi koja i nije najsretnije postavljena. Ovdje zajedno sa HŽ Infrastrukturom ćemo upoznavati sudionike cestovnog prometa o opasnostima i tako pokušati djelovati na njih dok se ne nađu sustavna i kvalitetna rješenja da kad se približavaju pruzi budu što svjesniji i što koncentriraniji da ono što im odvlači pozornost stavljaju u stranu”, zaključio je Kaužljar.

Komentari