Priča o zagrebačkoj heroini: Ljudi su obožavali Zagorku, a političari i književnici govorili su da je nemoralna i luda

FOTO: Facebook/Twitter

U subotu je Mariji Jurić Zagorki netko poklonio buket cvijeća. S razlogom.

2. ožujka 1873. godine rodila se književnica i novinarka za koju će mnogi reći da je živjela ispred svoga vremena. Poznata je po novinarskom angažmanu, romanima te po borbi za prava žena.

Spomenik kojemu je netko pod ruku ubacio buket nalazi se u Tkalčićevoj ulicu, postavljen je tamo 1991. godine, a djelo je kipara Stjepana Gračana.

FOTO: Facebook

Zagorkin život bio je pun peripetija od samoga djetinjstva. Rodila se u plemićkoj obitelji i od malih nogu pokazivala sklonost pisanju. No, roditelji je nisu previše doživljavali. Sa 17 godina dali su je Mađaru na udaju. Nakon tri godine braka, pobjegla je natrag u Zagreb, a zbog njezina čina smatrali su da je neuračunljiva te su je vodili na promatranje.

U svojim dvadesetim godinama pridružuje se Obzoru, listu koji je imao najveću nakladu za vrijeme njezina pisanja. Unatoč svemu, nisu je poštivali. Imala je čak tri puta manju plaću od svojih muških kolega. Izvještavala je o političkim zbivanjima na nov način te će mnogi reći kako je utrla put modernom novinarstvu u Hrvatskoj. Izvještavala je i iz Beča i Budimpešte, a malo je reći da je po njezinu novinarskom radu znaju u srednjoj Europi – neki za nju kažu da je prva prava novinarka tog dijela Europe!

Negdje početkom dvadesetih godina 20. stoljeća posvetila se književnom stvaranju. Objavljivala je u nastavcima u časopisima, a ljudi su njezine radove iščekivali i rado čitali. Najveću slavu je stekla romanom Grička vještica u kojem se radnja temelji na progonu vještica iz Zagreba, a napisala ih je još dvadesetak. Popis djela pogledajte ovdje.

Da su je i u tom polju više cijenili vani, nego u Hrvatskoj govori i podatak da su njezine knjige danas jako popularne u istočnim slavenskim zemljama, a pogotovo u Slovačkoj. Pretpostavlja se da je u svijetu prodano 5 milijuna primjeraka njezinih knjiga. Izdanje Gričke vještice na engleskom jeziku čeka puštanje na police.

Njezin književni put kao i novinarski bio je posut trnjem. Kritizirali su je ugledni književnici poput Miroslava Krleže, Antuna Gustava Matoša i Ksavera Šandora Gjalskog. Govorili su za nju da je nemoralna i suluda.

Žustro se borila za prava žena. Umrla je na Dolcu u 84. godini. Tamo je danas uređen memorijalni stan. Jeste li ga ikada posjetili?

 

Komentari

Komentari

loading...