Nakon trzavica između gradske vlasti i pojedinih kritičara, popularna “Mala Martićeva”, na južnoj strani trga Grge Martića, postala je pješačka zona.
Sutra u 17 sati je zakazan i program povodom službenog stavljanja te ceste na promet isključivo pješacima, a Boris Bare, poznati street art umjetnik, sa svojim kolegom već od 8 sati ujutro radi na prekrasnom muralu na cesti.
U razgovoru za Zagreb.info, objasnio nam je da će raditi danas do navečer pa također i sutra kako bi cijela ulica bila uređena i spremna za sutrašnje poslijepodnevno otvorenje, a boja dizajnirana za asfalt se brzo suši.
Brojni su pomislili kako se radi o tepisima, kako je i dogradonačelnik Korlaet na svome Facebooku naveo da se “uređuje poput dnevnog boravka na otvorenom”, ali kako nam je Bare pojasnio, svojom umjetnosti zagrebačkim pješacima u ovoj popularnoj ulici želi otkriti jednu drugu tajnu iz zgrada starog zagrebačkog centra.
“Radio sam podosta podnih murala te ih obožavam. Zato sam se na gradski natječaj prijavio s projekt idejom ‘zagrebački haustori izlaze na ulicu’. Od haustora sam radio ilustracije i apliciram ih na podlogu”, pojasnio nam je navodeći kako ono što sada vidimo neki stanovnici metropole viđaju čitav život.
“Poanta je da je to nešto jako lijepo, ali skriveno, samo za odabrane stanare koji žive u tim haustorima. Sada je namijenjeno za sve”, dodao je Bare koji je i sam jako dugo živio u centru grada pa je često dolazio i do Martićeve gdje je u četvrtak slikao murale.
“Gušt mi je raditi na jednoj ovako, posebnoj lokaciji grada”, ustvrdio je.
‘Prostor namijenjen za ljude’
Lijep i sunčani četvrtak popodne privukao je brojne ljude u Martićevu, a pohvale na novi izgled samo su se redale.
“Vrlo pitoma i lijepa intervencija u javni prostor. Bilo bi super da je toga više”, rekla nam je Jelena (45), česta posjetiteljica Martićeve koja radi u blizini.
Dodala je i da je zadovoljna što taj dio postaje pješačka zona.
“Čini mi se da je općenito premalo pješačkih zona”, ustvrdila je.
Slično razmišlja i 27-godišnja Andrea koja također radi u blizini Martićeve te joj je drago da je Grad preko natječaja krenuo sređivati ovu lokaciju koju, kaže nam, posjećuje svakodnevno.
“Jako mi je smetalo kada su prolazili auti jer je jako očito da je ovaj prostor namijenjen za ljude”, rekla je Andrea ocijenivši ovo velikom i pozitivnom promjenom.
Kao lokacija poznata po kultnim ugostiteljskim objektima, Martićeva je usred svojih kozmetičkih promjena privukla i ljude izvan grada, poput 22-godišnje Irene iz Novog Sada koja ovaj semestar provodi u Zagrebu na studentskoj razmjeni.
“Ovo je prelijepo, baš uljepšava ulicu ovim šarenim bojama i mislim da super pripada ovoj divnoj ulici punoj intelektualnih kafića”, rekla je oduševljeno gledajući umjetnike kako rade na podnim muralima.
Iako nije iz Zagreba smatra dobrim da ovo područje bude samo za pješake.
“Ovdje ima mjesta samo za jedan auto, ali mogu proći okolo, a ljudima koji su na klupama je mnogo draže imati mira”, smatra Irena koja se opuštala na klupici nedaleko od spomenika poznatom pjesniku po kojem su trg i ulica dobili ime.
58-godišnja Branka iz Omiša također je često u Martićevoj gdje sjedne popiti kavu, kako u Zagreb dolazi u posjet djeci.
“Čini se veselo, zgodno”, kratko je prokomentirala u društvu svoje prijateljice.
Ove vedre i pozitivne reakcije samih građana, rekao nam je Bare, iznimno ga vesele.
“Zato i volim ovo raditi i ne fokusiram se na galerije već volim raditi na ulici”, komentirao je objašnjavajući kako je šablonu za murale nacrtao digitalno putem tableta, a potom ih je njegov prijatelj izrezao na stroju i pripremio za današnji rad.
Booksa usred priprema za sajam ‘Drago nam je za pješačku zonu’
Kako smo ranije pisali, jedan od kritičara koji se protivio zatvaranju tog dijela Martićeve za pješake je bio i Davor Bernardić.
“Inicijativa dolazi od Miljenke Buljević, istaknute članice Možemo! koja je u udruzi Kulturtreger koja i vodi kafić Booksa. Ta prometnica ne ugrožava kvalitetu života stanara Martićeve, ali i obližnjih ulica, pa za time nema potrebe. Je li intencija nove gradske vlasti, kao što je najavio zamjenik Korlaet, da bi se Booksi omogućilo da imaju veći prihod od ugostiteljskih djelatnosti, a prijedlog dolazi od gospođe Buljević”, optužio je Bernardić krajem rujna prošle godine, na što je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naveo kako neće komentirati njegove izjave kako je riječ o čovjeku kojemu je, naveo je čelni čovjek metropole, “politički put vezan uz Milana Bandića”.
“Apsolutno ne mislim komentirati da je prometna zona zatvorena da bi se nekome pogodovalo kao što ne mislim komentirati ni njegove navode iz Skupštine niti njegove inicijative s roditeljima odgojiteljima s kojima je došao i napravio dar-mar da bi skupio neke političke bodove”, poručio je tada gradonačelnik.
Za komentar na novu pješačku zonu pitali smo i Booksu, iz koje su naveli kako ne mogu komentirati uređenje jer nisu u njemu sudjelovali, ali za samo proglašenje pješačke, zone, stav je kratak i jasan.
“Drago nam je da mala Martićeva postaje pješačka zona”, rekla je za Zagreb.info Ivana Dražić, urednica portala književnog kluba Booksa.
Inače, u spomenutom književnom je bilo poprilično dinamično, ali i uzbudljivo, kako se od danas, pa sve do 17. lipnja odvija njihova već tradicionalna ljetna manifestacija “Booksa u parku”.
Tako će za početak, sve do 3. lipnja posjetitelji besplatne manifestacije moći razgledati knjige na Sajmu malih izdavača u kojem ove godine sudjeluje šest izdavača: DAF, Durieux, Edicije Božićević, Meandar Media, OceanMore i Sandorf.
Kako nam je rekla Dražić, ovo je najveće izdanje njihovog sajma do sada, a odvija se od 2017. godine.
“Njegovoj važnosti svjedoči i činjenica koliko se izdavači rado odazivaju na ovaj događaj i koliko im ovakve prilike, gdje će se moći prezentirati čitateljima, trebaju. Mali izdavači nemaju svoje prostore, knjižare i prilike za direktan susret s čitateljima, a važan je i za čitatelje koji mogu naći neke nove, najnovije i stare naslove, po povoljnijoj cijeni”, objasnila nam je Dražić.
Branko Čegec iz Meandar Media, napomenuo je kako im je jako bitno biti na ovakvom događaju jer su slabo vidljivi ili nevidljivi u velikim knjižničarskim lancima.
“Mi smo više tamo eksces nego stvarno prisutni. Upravo je zato dobro da ljudi znaju što ih očekuje, koji tip izdanja i naravno mogu očekivati dobiti knjige s nekim značajnijim popustom nego inače”, rekao je Čegec.
Upitan o statistikama o padu trenda čitanja među Hrvatima iz godine u godinu, naveo kako im nije previše sklon.
“Mislim da se statistika nažalost neće bitno promijeniti”, ustvrdio je Čegec navodeći kaoo je potrebno mijenjati sustav ali i općeniti pristup knjizi kako bi se povećala želja ljudi u Hrvatskoj za čitanjem.
