Novu skupinu vozila zakon definira kao osobna prijevozna sredstva bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 kubna centimetra ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h. Riječ je o vozilima koja se ne mogu sama uravnotežiti, monociklima s motornim ili električnim pogonom, romobilima s motornim ili električnim pogonom i sličnim vozilima.
Što se tiče pravila prometovanja, vozači osobnih prijevoznih sredstva su, slično kao u Švedskoj i Norveškoj, u najvećoj mjeri izjednačeni s biciklistima. Moraju se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu ceste.
Ipak, za razliku od biciklista, ne smiju se kretati kolnikom. U slučaju smanjene vidljivosti moraju nositi reflektirajuće prsluke ili druge reflektirajuće oznake, a vozači mlađi od 16 godina moraju nositi kacigu.
U slučaju kad ne postoji biciklistička staza, vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa pod uvjetom da se ne kreću brže od prosječne brzine čovječjeg hoda, vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.
Kazne rastu!
Druga važna zakonska izmjena koja se tiče vozača motornih vozila povećanje je novčane kazne za preveliku brzinu. Uz obrazloženje da je neprilagođena brzina i dalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, zakonodavac je odlučio udvostručiti navedenu kaznu te će ona ubuduće iznositi tisuću kuna (umjesto dosadašnjih 500 kuna), odnosno polovicu tog iznosa (500 kuna) ako se plati u roku od tri dana od počinjenja prekršaja.
U zakon se uvodi i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. Istovremeno se uvodi sankcija za vozače vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču koji zlouporabljuju ugrađene sustave na način da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Za takve prekršaje koji mogu dovesti do nesreća s najtežim posljedicama predviđena je novčana kazna u iznosu od 3000 do 7000 kuna.
Izmjenama se pojednostavljuju pravila izvanrednog zdravstvenog pregleda kako bi se smanjila administrativna i financijska opterećenja vozača, liječnika i policijskih uprava. Po novome vozači koji imaju privremene zdravstvene teškoće neće morati obavljati izvanredni zdravstveni pregled.
Obavijest se putem CEZIH-a dostavlja MUP-u, čime se smanjuje administrativno opterećenje liječnika. Na ovaj način izbjegava se slanje vozača na obavljanje zdravstvenog pregleda zbog privremenih zdravstvenih stanja u kraćem trajanju.
No u slučajevima kada je zdravstveno stanje vozača teže narušeno ili vozač ima određeni stupanj invalidnosti, i dalje će postojati obveza obavljanja izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda.
Zakonodavac se pozabavio i reguliranjem sudjelovanja jahača u prometu na cestama s obzirom na tradiciju pokladnih i drugih jahanja što se prakticiraju u pojedinim dijelovima Hrvatske te jahanja u turističke svrhe.
Jahači se u prometu moraju ponašati slično kao biciklisti. Dužni su se kretati što je moguće bliže desnom rubu ceste, ako ih je više, trebaju biti jedan iza drugog, a u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili drugom reflektirajućom oznakom.
Jedna od novosti je i ukidanje registarskih pločica s crvenim i zelenim brojkama i slovima, za koje, kako smatra MUP, s aspekta sigurnosti prometa više ne postoji potreba.
