Novi radni tjedan u Zagrebu je započeo je vrlo s toplim, ljetnim ponedjeljkom.
Paklene vrućine stigle u Zagreb: Evo kada će biti najgore
Danas se očekuje kako će maksimalna dnevna temperatura iznositi 33 stupnja, a tijekom tjedna se također ne treba očekivati svježije vrijeme. Naime, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) alarm najavio je žuti meteoalarm od srijede do petka, kada bi velike vrućine mogle biti potencijalno opasne. Civilna zaštita je upozorila građane da izbjegavaju izlazak po najvišim temperaturama i da budu na oprezu zbog mogućeg toplinskog udara.
Nažalost, nekima posao diktira ostanak vani i po najvećim vrućinama, kao što je slučaj s prodavačima na zagrebačkom Dolcu. Prošetali smo kultnim platoom, koji je u ponedjeljak i razgovarali s prodavačicama koje su svoje voće i povrće prodavali pod vrelim zagrebačkim suncem.
Disanje na škrge
Jedna od njih je i Nada koja na Dolcu radi već 25 godina, prodajući svoju robu iz Vrgorca, iz Dalmatinske zagore. Poput većine drugih prodavača, njen štand sa smokvama, grožđem, šljivama i drugim voćem, bio je pokriven suncobranima u obliku tradicionalnog šestinskog kišobrana.
NA DOLCU NERVOZNI! Plac vrvi ljudima, ali prodaja je pala: ‘Ajde pusti me na miru’
“Na škrge dišemo, ništa ne pomažu ni suncobrani. Bilo je teško kao i uvijek”, otkrila nam je.
Dodala je i kako je po njenom mišljenju ovo najgore ljeto do sada, ali taman i da nije, općenito nije veliki ljubitelj ovog godišnjeg doba.
“Ja inače ne podnosim sunce, osobno mi je lakše raditi po zimi”, zaključila je.
Srećom opasnosti od dehidracije nema jer kako navodi, opremila se vodom i pazi na sebe.
Osvježavajući napici ključna su pratnja svim prodavačima i prodavačicama na platou tijekom ljetnih dana.
Iznimka od toga pravila nije ni Silvija koja je na svom štandu imala kriglu s limunadom koju je nabavila u jednom kafiću, ranije je popila i ledenu kavu, a uz sebe ima i tri litre vode.
Zagreb.info)
“Natočim kod kuće u bocu svaki dan litru i pol vode prije odlaska na posao i onda ovdje još natočim barem dvije litre gore na zdencu” opisala nam je svoju borbu s vrućinama.
Navela je i kako na Dolcu radi odmalena, ali dok smatra kako su ljeta sve toplija i toplija, smatra kako joj je velika prednost što ima tek 24 godine.
“Naporno je, ali ja sam mlada pa mislim da podnosim vrućine bolje nego stariji. Definitivno je starijima puno teže, pogotovo ako je netko bolestan”, navela je.
Iako ove godine srećom nije bilo nikakvih problema, Silvija se prisjetila kako je ranijih ljeta ljudima i pozlilo na platou, što trgovcima, što kupcima.
“I sama sam par puta pomogla ljudima. Sruše se, pa se pozive hitna, donese im se voda i pa ih se odvede u hlad. Ima doduše i situacija kada osobama nije toliko loše pa umjesto hitne samo pozovu člana svoje obitelji”, navela nam je Silvija požalivši kako joj suncobran ne pomaže oko vrućine, već samo da ne izgori, iako ni tu nije posebno učinkovit.
Kumica nakon 47 godina: ‘zrak je ovdje titrao, bile su veće temperature i nikome ništa’
Dok neki poput Nade priželjkuju što niže temperature, jedna od kumica koja nam je samo navela kako na toj tržnici radi “jako kratko, samo 47 godina“, ne vidi nadolazeći toplinski val kao nešto zbog čega bi trebalo dramatizirati.
“Kaj da vam rečem. Tko god se odluči ići od kuće po ovoj vrućini, nije mu prvi put u životu. I prije su ljeta bila vruća, samo se to zaboravlja. Prema tome, treba biti spreman, neka ljudi idu ranije dok nije prevruće. opomenuli su ih, znaju kakve će biti temperature i još nitko nije kod nas umro od toga pa ne bude ni sad”, uvjerena je kumica.
Upitana o trgovcima i kupcima koji su se proteklih godina rušili na Dolcu, navela je da ne zna ništa o tome i da tako nešto nije primijetila.
S druge strane, prisjetila se kako se na Dolcu ranijih godina na vrućim ljetnim temperaturama sušilo i sijeno.
“Kad sam bila mala, zrak je ovdje titrao, temperature su bile veće i nikome ništa. Sad rade bauk od ničega”, smatra kumica uz smijeh navevši kako doma odlazi oko tri sata popodne kada su najveće vrućine.
No, navodi, uz pijenje vode i suncobran kojime si napravi sjenu, sve se može pregurati te je samo najbitnije da sunce ne udari u glavu.
“Vruće je, ali ne bi bilo normalno da nije tako kolovozom i srpnjom. Tad su bile najveće vrućine i tada su žetve. Velike vrućine su bile i ranije samo ljudi, pogotovo u gradu, to ne znaju. Po najvećim vrućinama se šuši sijeno i rade žetve”, komentirala nam je kumica objašnjavajući zašto su visoke ljetne temperature bitne onima koji se bave poljoprivredom.
Skupe cijene, prenapuhane pritužbe?
Dok brojne u Zagrebu brinu nadolazeće ljetne vrućine, kao što je to već običaj, muče ih i inflacija i poskupljenje cijena.
Zagrepčanka zgrožena cijenom jedne namirnice: ‘Pet eura po kili, malo je to puno’
Nada prodaje voće koje sama uzgaja u Vrgorcu: šljive, grožđe, smokve i druge sočne plodove.
“Ove su cijene kod mene bile i vani, ali te sve pritužbe na cijene su prenapuhane. Kod mene osobno se nisu ni digle jer ja samo domaće prodajem”, navela je Nada kod koje kilogram šljiva možete dobiti za dva eura, grožde za 3 eura, a nektarine za četiri eura po kili.
Silvija je tijekom našeg razgovora imala dobar promet, a njene kupce je oduševila i vrsta rajčice nazvana “Volovsko srce”, jedna od najvećih sorti te voćke za koju mnogi misle da je povrće.
“Dio volovskog srca naplaćujemo 3.50 eura, to su plodovi koji su klasirani kao najbolji, a imamo i one od dva eura koji su ili malo oštećeni ili smiješno izgledaju”, objasnila nam je kako je isti proizvod podijelila u dvije sekcije s različitim cijenama.
Na Silvijinom štandu za 3.50 eura možete kupiti i paprike, a krastavce za 2.50 eura.
“Mislim da je to sasvim u redu za domaći proizvod, s obzirom na to da u dućanu košta otprilike isto, a i mislim da se ovi proizvodi ne mogu mjeriti s proizvodima u dućanima”, smatra Silvija.
Kod kumice koja nam je otkrila samo svoj staž, ali ne i ime, cijene kutija kupine dođe tri eura, a šljive su malo skuplje nego kod Nade, s cijemom od 2.5 eura.
Upitana o tome jesu li njene cijene preskupe, navela je kako je sigurno najteže onima koji imaju malu mirovinu, do 300 eura i žive same.
“Onda moraju misliti, jer kad dođu u trgovinu i vide da je nešto primjerice, samo euro ili nešto samo dva eura, začas to postane 20 eura”, upozorila je kumica koja smatra i da je najbolje ne razmišljati o tome koliko bi nešto koštalo u kunama prije ulaska u eurozonu.
I dok bi se neki zapitali ima li uopće smisla prodavati na Dolcu po ljeti dok su visoke vrućine, a nema ni puno kupaca, za prodavače nema sumnje.
“Čujte, moramo doći, što ću s robom? Moram je prodavati i uvijek se nadaš zaradi”, “Definitivno manje, ali ima prometa. Prodajemo sezonsko povrće tako da idemo svaki dan”, zaključili su Nada i Silvija.
