Na Jarunu žele zasaditi prvi zagrebački javni voćnjak, evo tko će moći saditi i brati

Foto: Google Maps

U Zagrebu bi na jesen, ako dobiju potrebne dozvole od Grada, trebao biti posađen prvi zagrebački javni voćnjak i to na Jarunu, na livadi iza zgrade u Ulici Bernarda Vukasa, a između Stipančićeve i Ranogajčeve ulice.

Riječ je o velikoj livadi s brežuljkom i dječjim parkićem, na koju će, barem ako se pita začetnicu te ideje, savršeno pristajati jedan voćnjak. I to prvi takav, javni, u Zagrebu. Inače, prvi javni voćnjak u Hrvatskoj zasađen je prošle godine u Varaždinu, a ako bude sve prošlo kako treba – na jesen će zasaditi i prve mladice voćaka.

Kako nam je ispričala Vesna Janković iz Inicijative za javni voćnjak na Jarunu, ne samo da će javni voćnjak dati besplatno svježe voće, već će i Jarunu dati društveni sadržaj koji mu “kronično nedostaje”.

Foto: Privatni album

Kako ste došli na ideju za sadnjom prvog javnog voćnjaka u Zagrebu?

Ideju za javni voćnjak dobili smo kad smo prije godinu dana pročitali vijest da je grad Varaždin zasadio prvi javni voćnjak u Hrvatskoj, koji je nekoliko mjeseci nakon sadnje dodijelio na upravljanje udruzi Zasadi stablo, ne budi panj.

Budući da živimo na području Jaruna koje obiluje zelenim površinama, a većina tih površina je zapravo neuređena i tek minimalno održavana, pomislili smo da bi ovakva inicijativa mogla zainteresirati građane i doprinijeti kako esetitici naselja, tako i ublažavanju klimatskih promjena. Poznato je da sadnja stabala u gradovima doprinosi smanjenju efekta urbanih toplinskih otoka, podiže bioraznolikost i kvalitetu zraka. Osim što će javni voćnjak davati besplatno svježe voće svima, bit će i mjesto okupljanja susjeda i oživljavanja naselja kojem kronično nedostaju društveni sadržaji.

Što ćete saditi/ kakav će biti koncept tog voćnjaka?

Skicu krajobraznog uređenja voćnjaka izradila je Petra Pavleka, krajobrazna arhitektica koja je također upućena u metode permakulture i regenerativne poljoprivrede. Želimo se prilikom sadnje voćnjaka koristiti tim metodama, jer povećavaju bioraznolikost i nakon nekoliko početnih godina intenzivnije njege stvaraju samoodrživi ekosustav. Konkretno to znači sadnju različitih vrsta voćaka, uključujući i šumske voćarice, te grmlje i bobičasto voće.

Foto: Idejno rješenje Petra Pavleka

Osim toga, umjesto travnjaka kanimo zasijati livadno cvijeće koje će privući oprašivače i korisne kukce, a s njima i ptice i ježeve. O izboru konkretnih voćaka odlučit ćemo zajednički. Već sastavljamo našu listu želja…

Tko će sve moći saditi i brati voće? Kako ćete organizirati brigu o mladim stablima, zalijevati…

U akciju sadnje namjeravamo uključiti susjede i volontere, koje prije toga treba educirati. Nadamo se da ćemo formirati stabilnu grupu volontera koja će se prvih nekoliko godina brinuti o nasadu. Znamo koliko su vruća i sušna ljeta u Zagrebu i morat ćemo organizirati zalijevanje mladih voćaka. Što se branja voća tiče, ono će biti dostupno svima. Pri tom treba imati na umu da će trebati proći 2-3 godine prije nego mlade voćke počnu donositi značajnije količine plodova.

Kakva je komunikacija s gradom, može li se na toj livadi saditi i imate li potrebne dozvole?

Za sada još pregovaramo s Gradom o lokaciji između Stipančićeve i Ranogajčeve, ali
tražimo i dodatne lokacije pogodne za sadnju. Važno nam je da smo za našu ideju dobili svesrdnu podršku lokalne samouprave, odnosno MO Gajevo i VGČ Trešnjevka-jug.

Ne samo da imamo njihovu podršku za realizaciju projekta, nego su se uključili i u komunikaciju s gradskim uredima nadležnim za upravljanje gradskim zemljištem, što nam bitno olakšava pregovore. Osim toga, MO Gajevo nam je dozvolio korištenje njihovih prostorija za održavanje tjednih sastanaka, što nam mnogo znači.

Kada bi se trebale zasaditi prve biljke?

Nažalost, u ovom trenutku to još ne znamo. Sve ovisi o brzini kojom će ići pregovori s Gradom. Vjerojatno znate da se voćke mogu saditi samo u rano proljeće ili ujesen. Mi se toplo nadamo da ćemo prve sadnice posaditi najkasnije ove jeseni.

Komentari