U kompleks zgrada pravosuđa na križanju Ilice i Selske ceste je prije nekoliko dana zalutala srna. Panično je bježala po dvorištu suda, a u jednom trenutku je dotrčala i do centralne zgrade da bi potom pobjegla prema parkiralištu. U pomoć su pozvali Azil Dumovec koji su je uspjeli pronaći i uloviti. Početkom lipnja u Zagrebu su se mogle vidjeti i divlje svinje koje su bile sve bliže centru grada.
Na više adresa poslali smo upit kako se moglo dogoditi da se divlja životinja nađe u kompleksu u središtu grada.
“Na području urbanog dijela Grada Zagreba ustanovljen je i donesen lovnogospodarski plan kojim se uređuje gospodarenje s divljači te se on uspješno provodi s ciljem održavanja brojnog stanja divljači kao i brojnih drugih mjera poštujući pritom biološke kapacitete propisane Programom što uključuje i srnu običnu koja se svrstava na popis divljači sukladno Članku 9. Zakona o lovstvu”, rekao nam je Tomislav Baća, stručna osoba za provedbu Programa zaštite divljači iz Dumovca.
“Kako je spomenuta vrsta divljači naša autohtona divljač ona na području grada Zagreba obitava od davnina te izravno ne ugrožava stanovnike grada. Budući da unutar prostora grada tj. urbanog dijela postoje i travnjaci kao i zapušteni prostori ovakav sklop stanišnih suprotnosti predstavlja pogodno okruženje za pojavu ili obitavanje pojedinih vrsta divljači kao što je to slučaj na cijelom nizu lokacija na području grada”, dodaje Baća.
“Divljač za koju ste nam dojavili intruziju na područje urbanog dijela je 04. kolovoza na osnovu dojave uhvaćena te je nakon utvrđivanja zdravstvenog stanja premještena u prirodu na prostor koji je osnovom bioloških svojstava prikladniji za njeno obitavanje”, kaže Baća.
“Tako je viđenje divljači na pojedinim dijelovima grada sasvim normalna pojava koja se bilježi i kroz utvrđivanje brojnog stanja divljači te se shodno tome i izrađuje u dva navrata godišnje brojno stanje koje okvirno predstavlja broj divljači koja boravi na raznim tipovima površina na području grada. Sva divljač koja boravi na području grada kao i ona koja se nalazi izvan njegovih granica na dnevnoj osnovi migrira te se dnevne i sezonske migracije ne mogu kontrolirati što proizlazi i iz definicije divljači koja je opisana kao vrste koje slobodno žive u prirodi”, objašnjava.
“To bi značilo da na području grada kao i svakog drugog prostora koji se ne svrstava u isto divljač se viđa, boravi, nastanjuje te migrira unutar i izvan tog istog prostora jer grad ne čine samo javne površine, prometnice, zgrade i sl. nego i šumska, obrasla, poljoprivredna zemljišta, oranice, livade, pašnjaci, stajačice, vodotoci i sl. koje predstavljaju pogodno tlo i preduvjet za boravak i naseljavanje divljači”, napominje.
“Isto tako kroz provedbu Programa zaštite divljači za Grad Zagreb provodi se zbrinjavanje ranjenih, bolesnih, unesrećenih divljih životinja koje se smještaju u prihvatilište i oporavilište Zoološkog vrta ako za to postoje preduvjeti te se puštaju u prirodu nakon oporavka dok sve zdrave životinje obitavaju, kreću se ili se povremeno viđaju u svakoj urbanoj sredini kako u sastavu tako i na rubnim dijelovima površine grada”, zaključuje Baća.
