Kavane su tradicija i čuvari duha svakog europskog grada, a ni Zagreb tu nije iznimka.
Pogledate li povijest, kavane su 1900. godine bili jedan od pokazatelja da Zagreb nije zaostajao za drugim metropolama poput Beča ili Parizom, kada je današnja hrvatska metropola brojala 25 kavana, a neke od njih su i dan danas itekako važna u sjećanjima suvremenih Zagrepčana. Jedna od njih je i kavana Palainovka koja posluje i dan danas, na istoj lokaciji, na Ilirskom trgu.

Poštar se je dosjetio
Palainovka je otvorena 2. svibnja 1847. godine te poslužuje Zagrepčane već 176 godina.
Dugo je vremena to bio jedini kafić sjeverno od Ilice, a izgrađen preko puta nekadašnje Gornjogradske dječačke pučke škole, najstarije školske zgrade u gradu, danas Zvjezdarnice.

Ispod kavane zapušteni obronak uređen je u jednu od prekrasnih gornjogradskih šetnica, a materijal od srušenih Poljskih vrata iskorišten je za gradnju lokala s terasom.
Za sve je zaslužan Matija Pallain koji se domislio izgraditi kavanu te po kome je kafić dobio i ime. Bio je nekadašnji upravitelj pošte u Samostanskoj ulici, a u radovima koje je pokrenuo glavnu je riječ vodio i arhitekt Bartol Felbinger, koji je poznat i po tome da je nakon zidarskih dana u Beču, u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj zapamćen po svojoj arhitekturi u maniri klasicizma. Radio je na svim većim javnim i privatnim projektima tog vremena.

(Foto: Damjan Tadic / CROPIX)
Voljena kavana je međutim, zatvorena 1945. godine, ali ju je naposljetku ponovno u život vratio Vinko Hotko, otvorivši vrata ovog lokala u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća.
















