Kamenje spoticanja: Na ulicama će uskoro niknuti spomenici zagrebačkim žrtvama holokausta

Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

U drugoj polovici ove godine na prvih će 15 lokacija u glavnom gradu biti ugrađeno ‘kamenje spoticanja’ ispred kuća iz kojih su u smrt odvedeni zagrebački Židovi. Stižu i pločice za Srbe i Rome.

“Ovdje je živjela Lea Deutsch, rođena 1927., umrla na putu za Auschwitz 1943.”, glasit će tekst na jednom od prvih “kamena spoticanja” koji bi u Zagrebu trebali osvanuti u drugoj polovici ove godine. Obilježit će mjesto na kojem je, u Gundulićevoj 29, živjela hrvatska Shirley Temple, čija se sudbina, nažalost, pretvorila u sudbinu hrvatske Anne Frank.  Bude li onako kako očekuju voditelji projekta “kamenja spoticanja” – Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust Grada Zagreba i Židovska vjerska zajednica Bet Israel – i Zagreb će napokon dobiti svoje prve Stolpersteine, komemoracijske mesing pločice koje se ugrađuju na pločnike ispred zgrada, odnosno kuća iz kojih su odvedene žrtve nacističkog terora.

Kako doznaje 24sata, prvih petnaest “Stolpersteina”, kako se ovi mali individualni spomenici u originalu zovu, bit će postavljeno ispred nekadašnjih domova Židova u užem centru Zagreba, no s vremenom će pločice sa svojim imenima, ispred domova u kojima su živjeli, dobiti i ubijeni Srbi i Romi, kao i za NDH nepoćudni Hrvati, homoseksualci, svećenici. Svaki kamen spoticanja odnosno Stolperstein veličine je deset puta deset centimetara, i nosi ime žrtve, njezin datum rođenja i sudbinu – interniranje, samoubojstvo, progonstvo ili, u velikoj većini slučajeva, deportaciju i ubojstvo.

“Ovdje je živio…”,početak je teksta na svakome kamenu. “Planom postavljanja kamena spoticanja, kroz više narednih godina, dobit će se šira slika stradanja za vrijeme NDH. U konačnici, ta će slika svjedočiti da je na prostoru NDH ubijen veliki broj Židova, Roma, Srba, nepoćudnih Hrvata, homoseksualaca i drugih, i da su im to učinili ustaše i sljedbenici tadašnje NDH”, kaže Nataša Popović, ravnateljica Centra.


Za razliku od nekih drugih spomenika, usredotočenih na određene progonjene skupine, Stolpersteine, napominje, odaju počast pojedinačnoj žrtvi. Širom Europe, u 24 države i preko dvije tisuće gradova i mjesta, postoji već više od 70 tisuća ovih malih spomenika. I u Rijeci ih je, od 2013. godine naovamo, postavljeno četrnaest no drugdje u Hrvatskoj kamenja spoticanja nema. Kako otkriva Nataša Popović, prvi Stolpersteinevi će u Zagrebu, osim ispred kuće Lee Deutsch, biti postavljeni ispred  Amruševe 8, u sjećanje na Miroslava Šalom Freibergera, rabina koji je spašavao Židove, ubijenog u Auschwitzu, a na broju 5 u istoj ulici prolaznici će vidjeti gdje je stanovao, i odakle je u Auschwitz odveden tadašnji poznati zagrebački trgovac Sigmund Schotten. 

Pločica s imenom Zore Marić, rođene u zagrebačkoj židovskoj filantropskoj obitelji Aleksander, i ubijene u Auschwitzu 1944., stajat će pak ispred budućeg Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u zgradi Prve tvornice ulja Zvijezda. Tvornicu je osnovao Samuel David Aleksander, koji je sa suprugom utočište od holokausta pronašao u tadašnjem sanatoriju u Klaićevoj, no mnogi su drugi članovi ove velike obitelji nastradali, pa tako i nećakinja Zora.

“Kako nam resursi Centra budu dopuštali, plan je, nakon Zagreba, pločice postaviti i u drugim hrvatskim gradovima, najavljuje Popović. Ne samo u sjećanje na stradale Židove nego i Srbe, Rome…

Stolperstein (njem. kamen spoticanja) projekt je njemačkog umjetnika Guntera Demniga, koji je prvi kamen postavio u Kölnu 1992. godine, i otad ih, putujući tristo dana u godini, uglavnom postavlja sam. Od siječnja 2015. postoji i zaklada „STIFUNG – SPUREN – Gunter Demnig“ koja organizira Stolpersteine projekt.

“U Njemačkoj je najmanje 1200 pločica, ostale su u Austriji, Belgiji, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Italiji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Moldaviji, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj, Švicarskoj i Ukrajini. U jednoj od posljednjih akcija postavljanja kamenja spoticanja, jedan je postavljen i u Braunau, rodnom mjestu Adolfa Hitlera, navodi Nataša Popović.

Židovska općina u Zagrebu protiv postavljanja spomenika Holokaustu?

Ministarstvo kulture odgovara da je upoznato s projektom, daje mu javnu podršku, i razmatra njegovo sufinanciranje. Hoće li oko kamenja spoticanja i u Hrvatskoj biti spoticanja, pokazat će vrijeme, no otpora je bilo i drugdje u Europi. Dio židovske zajednice je smatrao da spomenik na pločniku nije primjeren žrtvi, postojao je i strah da će kamenje biti lako uništeno. Zabrinutost je najbolje otklonio Michael Friedrichs-Friedländer (70), koji je u svom obrtu u Berlinu ručno napravio veliku većinu kamenja postavljenog u Europi – onaj tko želi pročitati što dolje piše, mora se nad kamenom – pokloniti, rekao je.

Kamen spoticanja i dalje strši, međutim, kad je u pitanju planirani spomenik žrtvama holokausta na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Sudeći prema odgovoru Grada Zagreba, da, bit će to spomenik žrtvama holokausta općenito, a ne žrtvama NDH-ovskog režima, kako je tražila Antifašistička liga Hrvatske. Spomenik žrtvama Holokausta u Zagrebu Gradska skupština je u lipnju prošle godine prihvatila prijedlog Grada da se u Branimirovoj ulici, ispred kolodvora, podigne spomenik žrtvama holokausta, autora Dalibora Stošića i Krešimira Rogine – znak sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u holokaustu. Na noge se digao Svjetski židovski kongres, Židovska općina Zagreb i Antifašistička liga Hrvatske, smatrajući da se time prikriva uloga NDH u zločinima nad Židovima, Srbima, Romima… I makar su se ovoga ljeta pojavile naznake da bi prijedlog mogao biti izmijenjen na način da će spomenik biti podignut ne žrtvama holokausta nego žrtvama ustaškog režima, odgovor Grada Expressu sluti da do toga neće doći.

Bandić ponosno najavio: ‘Pored Glavnog kolodvora podižemo novi spomenik’

“Spomenik je višestruko javno prezentiran i jako dobro prihvaćen od najšire javnosti. Osim toga, Gradska skupština je izglasala odluku o podizanju spomenika. Iz svega navedenoga jasno se razabire za što je raspisan natječaj i donesene odluke po kojima se izvodi spomenik za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu od 1933. do 1945., a što neupitno uključuje  i 30.000 pogubljenih Židova u ustaškoj NDH. Taj spomenik pokazuje svu svoju širinu i najviši stupanj civilizacijske razine uljudbene Europe”, stoji u odgovoru Grada na pitanje hoće li uvažiti zahtjev Antifašističke lige.

Neslužbeno, spomenik bi trebao biti završen u travnju. Iz Grada, međutim, stiže odgovor kako je vrijeme realizacije nemoguće točno odrediti. Kažu da je “izrada spomenika Holokaustu u završnoj fazi”, u proceduri je postupak javne nabave za odabir izvođača radova za uređenje prostora na koji će biti postavljen, nakon čega slijedi otvaranje gradilišta za uređenje prostora.  Po završetku tih radova slijedi postavljanje spomenika.

“Točni se termini ne mogu odrediti, jer na samo izvršenje utječe postupak javne nabave i dinamika izvođenja radova koji mogu ovisiti o vremenskim uvjetima”, zaključuju u Gradu Zagrebu. Spomenik će biti “zid” sačinjen od tristotinjak kofera na betonskom postamentu, koji asocira na jeruzalemski Zid plača. Koordinacija židovskih općina u Hrvatskoj nije odgovorila na pitanje kakav je njihov trenutačan stav o spomeniku žrtvama holokausta, kako ga je zamislio Grad. Unatoč ranijem, jasno izraženom protivljenju svjetske, i hrvatske židovske zajednice, Grad će, očigledno, po svome – zločine u NDH “utopiti” u nacizam, piše 24sata.

Komentari

loading...