Kako stati na kraj tragedijama na zagrebačkim prometnicama? Iz Sindikata biciklista ukazali su nam na nekoliko važnih problema

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

U proteklih tjedan dana svjedočili smo teškim nesrećama diljem Zagreba. Na zagrebačkim cestama život su ostavila dva biciklista zbog čega se postavlja pitanje kako povećati njihovu sigurnost kako bi se ove tragedije izbjegle.

Za mišljenje smo upitali Sindikat biciklista koji smatraju kako je loša prometna politika samo jedan od uzroka nesreća. Ističu kako su stupanjem na snagu Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi u proljeće 2016. god., gotovo sve “biciklističke staze” postale su nepropisne, često i opasne. Kao još jedan razlog, navode nedostatak edukacije sudionika u prometu, međusobne tolerancije, kulture i poštivanja prometnih propisa i zakona te lošu biciklističku infrastrukturu.

Zbog opasne biciklističke infrastrukture, oni su često primorani kršiti zakon

“Izgradnja biciklističke infrastrukture nije “farbanje” crta po nogostupima”, ističu iz Sindikata i dodaju da prednost u planiranju izgradnje ima cestovni motorni promet što nepovoljno utječe na pješake i bicikliste.

“Ukratko, pješačko-biciklističke staze na nogostupima su izuzetno loš oblik prometne infrastrukture kojim se degradiraju i pješaci i biciklisti. Najveći problemi biciklista, no time i svih ostalih sudionika u prometu, su staze na nogostupima gdje neminovno u sukob dolaze pješaci, osobe s invaliditetom i biciklisti te nepovezana i opasna biciklistička infrastruktura, gdje su biciklisti često primorani kršiti zakon”, tvrde iz Sindikata biciklista.

Napominju i kako na mjestima gdje nema infrastrukture namijenjene za bicikliste, oni su prisiljeni voziti na kolniku uz automobile što može biti poprilično opasno i kobno. Komentirali su i izgled staza.

Staze su neadekvatne

“Staze su nepovezane, uske, na nogostupu su, pješacima često nije ostavljeno dovoljno prostora, rubnjaci su visoki itd. Staze također nisu pravilno označene, pogotovo na prijelazima i križanjima gdje se ničime ne upozorava automobilski promet na prisutnost biciklista, nedostaje horizontalna i vertikalna signalizacija kao i spojevi na okolnu prometnu mrežu”, kažu iz Sindikata.

Tvrde i kako su na više lokacija u Zagrebu staze neadekvatne za vožnju jer se ne obnavljaju, a neke su i blokirane raznim preprekama.

Veća kvalitetu biciklističkog prometa može se postići na više načina

“Bez izgradnje odvojenih biciklističkih staza, veću kvalitetu biciklističkog prometa moguće je ostvariti dozvoljavanjem vožnje u kontra smjeru u jednosmjernim ulicama što u praksi postoji u brojnim europskim gradovima (Ljubljana, Budimpešta, Graz, Beč, Brno), potrebno je osigurati dovoljan broj funkcionalnih biciklističkih parkinga (dakle postavljanje tzv. klamerica, a ne spiralnih i sličnih stalaka), uvođenje ZONE 30 u središtu grada i stambenim naseljima (ograničenje za automobile najvećom dopuštenom brzinom 30 km/h), sustav javnih bicikala s dovoljnim brojem stanica, itd”, naglašavaju iz Sindikata i dodaju da se treba na svim razinama raditi na edukaciji sudionika u prometu.

Poštivanje pravila u prometu i kultura vozača, osnova su sigurnosti prilikom vožnje.

Biciklisti nisu sektaši

“Među ljudima koji ne koriste bicikl postoji široko raširen stereotip o „biciklistima“ kao nekoj posebnoj vrsti i izdvojenoj homogenoj skupini, skoro pa sekti. To nije tako. Većina biciklista pojavljuje se redovno i u automobilu i u javnom prijevozu i pješke. Zato ne trebamo govoriti o uvjetima za bicikliste nego o uvjetima za korištenje bicikla. Da bi ljudi imali slobodan izbor koje prijevozno sredstvo koristiti, trebaju biti omogućeni slično dobri uvjeti za svako od njih. Trenutno većina gradova u Hrvatskoj ima najbolje uvjete za korištenje osobnog automobila (pa nimalo ne iznenađuje većinski udio takvog prijevoza), relativno dobre uvjete za javni prijevoz i pješačenje i najlošije za bicikl. Trebamo uvjete u kojima bicikl mogu bez opasnosti voziti i djeca i ljudi starije životne dobi, a ne samo mladi spretni i hrabri ljudi”, kažu nam iz Sindikata biciklista i ističu kako biciklistički promet ima znatno više prednosti od automobilskog, od manjih troškova, pa sve do pozitivnog utjecaja na zdravlje.

“Osim toga, Hrvatska počinje razvijati cikloturizam i na tom području ima ogroman potencijal. Brojne županije razvijaju cikloturističke rute i ponudu, upravo je definirana i europska ruta EuroVelo 8 uz jadransku obalu, a planira se uskoro i razvoj novih državnih i međunarodnih ruta. Razvoj kvalitetne biciklističke infrastrukture i adekvatne prometne kulture nužan je uvjet da Hrvatska postane atraktivna cikloturistička destinacija”, zaključuju iz Sindikata.

Komentari