JESTE LI SE NEKADA NAŠLI ’KOD KUGLIJA’? Na mjestu današnje trgovine odjećom, postojala je najvažnija knjižara u gradu, priča iza nje slama srca

Foto: Muzej grada Zagreba

Na adresi Ilica 30, tamo gdje sada posluje poznati brend odjećom, nekoć je djelovala jedna od prvih knjižara u gradu, Knjižara Kugli.

“Kultno mjesto književnih susreta, razgovora i kupnje vrijednih knjiga danas je popularna trgovina s odjećom, ali akademik Pavao Pavličić u predgovoru s pravom ističe da još uvijek postoje oni koji za Ilicu 30 govore ’kod Kuglija’”, govori nam Rosie Kugli spisateljica koja je ovih dana izdala knjigu ’Tragovi u vremenu’, a čija je tema upravo navedena knjižara, ali i obitelj koja iza nje stoji.

Foto: Privatna arhiva

Kako tvrdi autorica, riječ je o romansiranoj povijesti razvoja zagrebačkog i hrvatskog knjižarstva kroz prizmu knjižare “Kugli”, a u istoj upoznajemo i toplu, ali i tužnu priču o usponu i padu najpoznatije zagrebačke knjižarske obitelji te uzlet i propast knjižarstva kakvo je nekad postojalo.

“Roman kronološki prati Stjepana Kuglija koji je kao tipičan predstavnik agilne mladeži željne napretka došao u Zagreb, grad koji smatra domom i mjestom u kojem će posijati sjeme najboljih knjižarskih ideja o kojima je uočio. Pokreće kultnu knjižaru Lavoslava Hartmana (Kugli & Deutsch) i upušta se u, za ono vrijeme, izuzetno riskantne i hrabre poslovne poteze koji su trebali oplemeniti domaću čitateljsku publiku”, tvrdi autorica pa dodaje: “Na tom mu putu pomaže supruga Josipa s kojim odgaja tri vrijedna sina, buduće uzdanice njihove nakladničke kuće”.

Foto: Muzej grada Zagreba

No, pokazalo se kako ova obitelj nema sreće, ona je naime zbog rata, društvene metamorfoze, nacionalizacije pa i privatizacije osuđena na propast. “Knjižara Kugli nijednom se nije spašavala. Naprotiv, ostavljena je da istrune kao relikt nekih prošlih vremena, bez svijesti o gotovo 4000 knjiga koje su obogatile tolike domove i umove naših sunarodnjaka”, ističe autorica.

Foto: Privatna arhiva

Rosie Kugli inače dijeli prezime s glavnim junakom knjige, a pojašnjava nam kako Knjižara Kugli vjerojatno je nekim dalekim vezama povezana s njenom obitelji i prezimenom,  no fokus knjige je na povijesti i nastanku najvrjednije knjižare na ovim prostorima i tragu koji je ostavila u kulturnom životu grada.

“Ideja iliti nit vodilja pri pisanju bila je prikazati nakladnika Stjepana Kuglija u kontekstu povijesti zagrebačkog i hrvatskog izdavaštva, istaknuti njegov doprinos na primjerima dječje knjige te podsjetiti na važnost knjige i pisane riječi na kojoj se gradi kulturni identitet jedne nacije, pogotovo u godini koja je proglašena Godinom čitanja”, zaključuje.

Naime, Knjižara Kugli bila je sinonim za kulturna događanja krajem XIX. i u tijeku cijelog XX. stoljeća, a okupljala je pisce, nakladnike i novinare te utabala put nakladničkoj kući „Mladost“, jednoj od najznačajnijih nakladničkih kuća u bivšoj Jugoslaviji.

Knjiga je ostvarena potporom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Komentari