JEDAN JE OD AUTORA IZGLEDA NOVOG ZAGREBA Napravio je Središće i Utrine, Voltino i centar Sesveta, a ove godine dobio je zasluženu Nagradu Grada

Arhitekt Vinko Uhlik (foto: Neja Markicevic / CROPIX)

Vinko Uhlik diplomirani je inženjer arhitekture, a ujedno i akademski slikar koji je diplomirao u klasi velikana Otona Postružnika. Njegov mlađi brat Josip autor je zagrebačkog aerodroma na Plesu zbog koje je ovjenčan najvećim arhitektonskim prizanjima. I dok je brat Josip dao izgled južnom dijelu Novog Zagreba, Vinko je dao izgled Novom Zagrebu. Kaže se za Vinka Uhlika da je arhitekt Zagreba preko Save jer je svojim arhitektonskim rješenjima i pomnim i pažljivim planiranjem svakodnevice velikog grada oblikovao Zapruđe, Utrine i Središća. No, ne samo to, zaslužan je i za izgled centra Sesveta, ali i radničkog naselja Voltino izgrađenog kao odgovor na potrebe stambenog zbrinjavanja tvornice Rade Končar.

Zapruđe (foto: Facebook Zakaj volim Zagreb)

Pa iako se Dubravko Ivaniš iz Pipsa prozvao kraljem Zapruđa i Utrina, tu krunu je davno uzeo arhitekt Vinko Uhlik. Ove godine dobit će priznanje Zagreba povodom Dana grada.

Arhitektura Zagreba preko Save

Ono što je posebnost Novog Zagreba je što ima relativno sačuvan prirodni okoliš kojeg karakterizira močvarno tlo, blizina rijeke Save i njenih rukavaca, te bujnost vegatacije. Pa je tako prilikom projektiranja Zapruđa arhitekt Uhlik slijedio pravac  Save i oko njega formirao naselje.

Zapruđe (Foto: Siniša Strčić)

Zapruđe pak ima strogo geometrijski oblik kako bi se ostavilo dovoljno prostora za ozeljenjavanje površina između blokova zgrada. Zanimljivost vezana uz Zapruđe jest ta da je završeno u gotovo četiri godine i to prema principu sada već nadaleko poznatih “limenki”, odnosno standarda gradnje YU 60 i YU 61 koje je osmislio, ali i vodio gradnju još jedan arhitektonski gigant Bogdan Budimirov. No, gradnja je potrajala nešto duže no što je predviđena i to zbog razornog potresa u Skopju 1963. kada je u Jugoslaviji promijenjen standard gradnje kako bi izdržao potrese iznad 6,1 po Richteru.

Novi Zagreb (Foto: Igor Vignjevic / CROPIX)

Eto, toliko se brinulo o gradnji tada, pa je i nakon potresa 2020. godine novozagrebačka arhitektrua gotovo netaknuta.

Iako će mnogi reći da su betonska zdanje bez duše i da održavaju sentiment prošlih i zaboravljenih vremena, rijetko tko iz Novog Zagreba će se složiti s njima. Naime, osim što su zgrade vrlo otporna, sa svim svojim manama i vrlinama, naselja su posložena za pravi obiteljski život koji je tada prema Ustavu SFRJ svakom članu obitelji garantirao 25 metara kvadratnih životnog prostora. Upravo zato veliki broj stanova u Središću i Utrinama imaju velike i prostrane stanove koje su s kvadraturom od 75 i više kvadrata bez problema mogle smjestiti peteročlanu obitelj.

Središće (foto: Wikimedia Commons)

Još jedna arhitektonska ingenizonost tadašnjeg vremena, pa i Vinka Uhlika jest tijek prometa. Naime, glavni prometni pravci u novozagrebačkim kvartovima teku isključivo obodno izbjegavajući središte naselja.

Plava potkova

Ono što danas aktualna zagrebačka vlast pokušava realizirati jest Plava potkova, svojevrsni pandan Lenucijeve potkove u Novom Zagrebu. Upravo je autor inicijalne ideje, iako tada to nije znao, Vinko Uhlik koji je htio od Središća napraviti budući centar Novog Zagreba, pa je upravo zato ostavio prostor za različite sadržaje koji ne uključuju stanovanje.

Tako su nekoć promišljali velikani arhitekture, kada je Zagreb imao nešto više od polovice današnjeg broja stanovnika. Tko zna kako će Zagreb izgledati za 50 godina, ali prema riječima Uhlika koji je kritizirao ideju Zagebačkog Manhattana.

“To znači ne imati urbanizam, jer to je sasvim drugi grad nego što je ono što Zagreb ima, a to je da ima jednu protočnu rijeku, čije se obale mogu vrlo plemenito iskoristiti za rekreaciju. Nisam u životu vidio grad koji ima tako lijep položaj kao Zagreb, zbog Sljemena i zbog optimalne, vrlo korisne udaljenosti Save od Sljemena.”

Komentari