Je li Spomenik žrtvama Holokausta u Zagrebu plagijat? Autor tvrdi da nije i uzvraća: ‘Anonimna prijava je imbecilna!’

Photo: Patrik Macek/PIXSELL/Ilustracija

Mjesec i pol dana prije očekivanog otvaranja Spomenika žrtvama Holokausta u Zagrebu, dio stručne javnosti izražava rezervu prema njegovoj umjetničkoj izvornosti.

Naime, neki likovni umjetnici i povjesničari umjetnosti sumnjaju da je rad Dalibora Stošića, koji je izabran na natječaju za Spomenik žrtvama Holokausta, plagijat instalacije talijanskog umjetnika Fabija Maurija “Il Muro Occidentale o del Pianto” (Zapadni zid ili zid plača) nastale 1993. godine, kada je prvi puta izložena na 45. Biennaleu u Veneciji.

Akademski kipar Dalibor Stošić odbacuje sumnju u plagiranje i tvrdi da njegova ideja nije krenula ni od jednog spomenika niti od ičijeg umjetničkog djela ili muzeja, već je citat iz Spielbergova filma “Schindlerova lista” transponiran u drugi medij.

Stošić: “Treba gledati izvedbu, a ne motiv”

Riječ je o impresivnoj sceni u kojoj se na kolodvoru, uoči deportacije u logore, Židovima oduzima osobna prtljaga kao “reliquiae religuiarum” njihove imovine i slaže uza zid skladišta na kolodvoru.

“Postoje dva jako važna faktora koji su definirali oblik i veličinu spomenika su lokacija na Glavnom kolodvoru i blizina stare lokomotive, tzv. “Crne Katice”, za koju se pretpostavlja da je deportirala Židove, koji su mi sami po sebi nametnuli kofere kao jedini mogući motiv” rekao je Stošić.

Taj redoviti profesor umjetnosti kaže da “svatko dobro upućen u povijest umjetnosti zna da motiv nije argument originalnosti, već izvedba, jer su se isti motivi uvijek iznova reinterpretirali i često bili opće mjesto u riznici umjetničkih tema i motiva”.

“Anonimna prijava je toliko imbecilna kao da netko 1930. optuži kipara Frangeša Mihanovića da je konjanička skulptura kralja Tomislava plagijat Fernkornove konjaničke skulpture Bana Jelačića iz 1866.”, poručio je.

Spomenik žrtvama Holokausta u Zagrebu s navedenim primjerima dijeli jedino motiv, a umjetničko rješenje koje će se tek nakon postava moći doživjeti i ocijeniti imat će bitno drugačiji likovni izričaj, budući da se radi o potpuno drugom materijalu nego na maketi, zaključuje Stošić.

Komentari