IZGRADIO JE ZAGREB: Arhitekt koji je odgovoran za vizuru Zagreba obnovio ga je nakon potresa 1880. godine

llustracija

Zagrepčani neće tako brzo zaboraviti potres koji je u ožujku prošle godine zadesio grad. Nije to bio jedini razoran potres koji je pogodio Zagreb. Potres koji je 9. studenog 1880. pogodio grad ostavio je zastrapujuće posljedice. Iz pepela ga je podigao tadašnji arhitekt Herman Bolle.

“Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade, nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri da će troškovi popravka daleko premašiti njihov godišnji dohodak. U svemu, oštećeno je u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti”, napisali su tada članovi gradskog povjerenstva za utvrđivanje šteta, prenosi Express.

Herman Bolle bio je asistent austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta, a slučajno je upoznao Isidora Kršnjavoga i biskupa Jurja Strossmayera, koji su mladog arhitekta bez fakultetske diplome doveli u Zagreb. Započeo je s obnovom crkve sv. Marka, a zatim su mu povjerene obnova katedrale i izgradnja zgrade Akademije. Nijemac je dvije godine prije potresa postao Zagrepčaninom, a započeo je i s izgradnjom arkada na Mirogoju. S obzirom da one nisu nastradale u potresu, shvaćeno je to kao dokaz kvalitete njegovog rada.

“Potres, koji se u prvi čas smatrao katastrofom za Zagreb, pokazao se po svojim posljedicama upravo blagotvornim, jer se u čitavoj Evropi organizirala sabirna akcija za postradale; u Zagreb je došlo novaca sa svih strana, da se njime poprave štete. Oštećenici su dobivali obilne potpore za obnovu kuća, zajmove za novogradnje, i Zagrebom razvila se na sve strane građevna djelatnost, kakve taj stari grad ne pamti. Novogradnje nicahu kao pečurke, nastaše nove ulice, a stare se širile i produživale kao kraci polipa prema sve daljoj periferiji te grad postade iz dana u dan ljepši i prostraniji, a ono 30.000 stanovništva pomnožalo se brzo na 40.000. Sve je to bila posljedica potresa i plod evropske solidarnosti, koja je pod dojmom prirodne katastrofe pritekla u pomoć gradu, koji se od potresa probudio iz stoljetnog drijemeža”, zabilježio je povjesničar Ćiro Truhelka.


Bolle je, između ostalog, odgovoran za samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici, kuriju na Kaptolu 6, kuriju u Novoj vesi 5, sjemenišnu kapelu na Kaptolu, Kemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu, Evangeličku crkvenu općinu, zgradu Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole, palaču Pongratz na Jelačićevu trgu, mrtvačnicu, kapelu Krista Kralja i kapelu na pravoslavnom dijelu Mirogoja i kapelicu na Ilirskom trgu.

Komentari