GRADSKI VRTOVI Kada imenik ostavi u školi, profesorica Zrinka sadi salatu i maline: ‘Znaš da radiš nešto za sebe’

Foto: Gradski vrtovi/Pixabay

Grad Zagreb uskoro će raspisati Javni poziv za dodjelu parcela za gradske vrtove. Zagreb ima 1.886 vrtnih parcela, a nakon Javnog poziva Zagreb će dobiti 34 nova urbana farmera. 

Kako bismo saznali kako je to vrtlariti u Zagrebu, koji se zaista ne može posramiti ni ljudi željnih rada, a ni privatnih voćnjaka i povrtnjaka, upitali smo Zrinku, profesoricu hrvatskog jezika u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, koja nakon što ostavi imenik i crvenu olovku te napusti školu, u ruku uzima kramp i motiku.

“Ne mogu se pohvaliti vrtlarenjem ove godine jer sam imala nekih drugih obaveza, ali prošle godine se radilo naveliko i mogu vam reći da je osjećaj – super”, priča nam ova vrijedna profesorica.

Zrinka je jedna 38 urbanih vrtlara u Gradskom vrtu u Podsusedu koja je iskoristila priliku, javila se na natječaj i na svoju brigu dobila komadić zemlje na kojem sadi povrće i voće za svoju obitelji.

‘Nitko nam nikad nije ništa ukrao’

“Imamo 50 kvadrata vrta, spremište u koje možemo pospremiti alat, i da napomenem – ništa mi nitko nije ukrao. Imamo pumpe koje koristimo za zalijevanje. Postoji voditelj vrtova kojem se možemo obratiti ako nam što nedostaje. Na primjer, ako nam se pokvari zajednička kosilica, njemu se javimo i onda on to dalje rješava. Jedina ograničenje koja postoje je da se ne smiju saditi trajnice kao čempresi i da svoje voće i povrće ne smiješ prodavati odnosno distribuirati”, priča nam Zrinka.

Gradski vrt u Podsusedu (foto: Zagreb.hr)

Dala nam je i savjet ‘iz prve lopate’, a to je da u zagrebačkim vrtovima najbolje uspijeva – salata.

“Salata mi je super rodila, nju sam iz flanca sadila, pa malo po malo svaki tjedan i rodila je naveliko. Imala sam još paradajza, krastavaca, luka, peršina, korabu, maline, luk, a dok imaš kapaciteta sve to održavati je super, ljeti treba stalno zalijevati, pa čeprkati po korovu”, a baš kad smo se dotakle korova, kaže – “ne koristim ništa osim čeprkanja prstima”.

Na pitanje je li to zbog, šalimo se, samoizliječnja, Zrinka kaže – “upravo zato”.

“Nakon napornog dana u školi, najveći gušt mi je bio otići u vrt i čeprkati korov. Kad svojim prstima čistiš biljke i zemlju, znaš da radiš nešto za sebe, a i stvarno terapijski i relaksirajuće djeluje”, zaključuje Zrinka.

Foto: Zagreb.hr

Napominje za kraj, za sve one koji bi se htjeli okušati u urbanom vrtlarenju – treba vremena.

50 kvadrata za rad na zemlji

Parcele se dodjeljuju na temelju Javnog poziva, površine su 50 kvadrata i na njima je omogućeno navodnjavanje pomoću ručnih pumpi za vodu, a opremljene su sanducima za spremanje alata, komposterima, kantama za otpad i spremnicima za vodu. Na svakoj lokaciji, a ima ih 15, osim dijela na kojem su vrtne gredice predviđene za proizvodnju hrane, organiziran je i zajednički dio predviđen za edukaciju i radionice te za druženje i odmor.

Grad dodjeljuje parcelu na dvije godine uz mogućnost produljenja, pravo prvenstva imaju socijalno ugroženi građani i branitelji, a od ove godine i zagrebački penzioneri.

Broj korisnika i vrtnih parcela prema lokaciji (foto: Gradski vrtovi)

Prema statistici grada najveće urbane vrtove imaju Borovje i Stenjevec koji ujedno ima i popunjene kapacitete – dakle, mjesta više nema.

Gradski vrt u Podsusedu u kojem se nalazi, između ostaloga, i salata profesorice Zrinke ima 38 parcela i jednako toliko korisnika. Stoga, zaključit ćemo, dosta se uspješno vrtlari na zapadu grada.

Kao što smo već spomenuli, uskoro će se raspisati Javni poziv za još 34 vrtne parcele i to na području gradskih četvrti Novi Zagreb – Zapad i Istok, Peščenica – Žitnjak i Sesvete, tako da će Zagreb dobiti nove generacije urbanih poljoprivrednika koji znaju kako je to zadovoljavajuće saditi salatu iza svoje zgrade.

Komentari