Gdje se kriju zagrebački skvoteri

Tomislav Miletic/PIXSELL

Prvo organizirano skvotiranje u Zagrebu zbilo se 1994., a za lokaciju je odabrana Kuglana kod Autobusnog kolodvora.

Što uopće predstavlja skvotiranje? Skvotiranje je zaposjedanje prostora bez vlasnika, a uglavnom je riječ o zapuštenim prostorima. Samu ideju skvotiranja pokrenuli su hipiji koji su svojim pokretom pomaknuli granice u društvu. Samim tim pomacima, skvoteri su sedamdesetih udarili temelje društvenim pokretima u Europi.

Jedan od razloga za skvotiranje definitivno je bio veliki broj beskućnika, ali i veliki broj neiskorištenih prostora prikladnih za ovaj aleternativni pokret koji se izražavao putem vlastitih kanala- grafitima, feljtonima,novinama… U Europi je skvotiranje vrlo rašireno, a Južna Amerika diči se najvećom skvotiranom zgradom na svijetu- Prestes Maia, Sao Paolo.

A kakva je situacija u Zagrebu?

Prvo organizirano skvotiranje u Zagrebu se zbilo 1994. godine, a za lokaciju je odabrana Kuglana u blizini Autobusnog kolodvora. Skvotere je činilo raznoliko društvo, od alternativnih glazbenika do anarhista koji su i potaknuli ovu inicijativu (Zagrebački anarhistički pokret, ugašen 2001. godine). Iako različiti, svi su se skupili oko iste ideje- stvoriti nekonvencionalan prostor koji će pripadati samo njima. Poruka koja se krila iza ovog zauzimanja prostora Kuglane bila je jasna- “Ne uklapamo se u ovo zatvoreno društvo i ne prihvaćamo vaše konvencije!” Vizija skvotera bila je otvaranje socijalno-kulturnog centra, međutim akcija je završila neuspješno.

Vlasnici Kuglane (tvornica Gredelj) napravili su rupe u zidovima zgrade, čime je daljnje skvotiranje bilo onemogućeno, a Kuglana je nakon par dana srušena. Iako je prvo skvotiranje propalo, ovaj događaj je bio dobra odskočna daska za nastajanje drugih sličnih projekata- iz kojih se izrodila i popularna Medika.

Vila Kiseljak

Vila Kiseljak na Horvaćanskoj skvotirana je 2002. godine te je poznata kao najuspješniji “skvot projekt” u Zagrebu. Iako su više puta posjećivani od strane policije, skvoteri s Knežije uporno su se iznova vraćali u ovaj prostor. U njemu su organizirali i koncerte punk bendova što je privlačilo i ostale alternativne subkulture.

Facebook
Facebook

Prema pričama stanara, nikada nisu imali problema s ovim skvoterima sve do jednog trenutka kada se jedan od stanara “zakačio” s njima te su kvartovski dečki odlučili preuzeti stvar u svoje ruke. Upali su u skvot, a njegove stanare rastjerali. Nakon nekoliko takvih sukoba, skvoteri se iseljavaju i preuzimaju današnju Mediku gdje osnivaju Autonomni kulturni centar Medika. Vila Kiseljak, u vlasništvu Grada te zaštićeno kulturno dobro danas zjapi prazno i uništeno, a njezinna sudbina još uvijek nije poznata.

Klaonica, Heinzlova

Ovaj prostor malo je drugačiji primjer skvota. Za razliku od Vile Kiseljak, njeni stanari bacili su se u uređenje i popravak zapuštenog prostora. Oni su popravili prozore i vrata, uveli si električnu energiju, peć na drva i time si osigurali topli dom. Izradili su si krevete, ormare, stolove i dokazali da skvoteri nisu nužno i neradnici.

Tomislav Miletic/PIXSELL
Tomislav Miletic/PIXSELL

Ovaj skvot obilazili su i putnici na proputovanju kroz Zagreb, zadržavali se u njemu i naučili stanare nekim novim vještinama pa tako znaju sami izrađivati svijeće, predmete od gline i lančiće. Skvoteri su na krovu Klaonice održavali i tečajeve joge, a otvorili su i šivaonicu. free shop te knjižnicu.

Borna Filic/PIXSELL
Borna Filic/PIXSELL

Ovakav život sili ih na kreativnost, a onemogućava “buljenje u prazno”. Komfor su zamijenili izazovom, a iz ničega su stvorili smislenu zajednicu.

AKC Medika

U Medici se nalazi prvi legalan skvot u Hrvatskoj. Pod nazivom Autonomni kulturni centar Medika. Nakon useljavanja, u ovom prostoru se ilegalno živjelo godinu dana, a kako je broj korisnika, uz raznovrsnost sadržaja rastao, dio prostora je dan skvoterima na korištenje. Ovaj objekt sada je glavno alternativno okupljalište u kojem se redovito održavaju partyji, koncerti, festivali tijekom večeri, a danju je pravi kreativni prostor sa sve više korisnika- od grafitera i skejtera sve do plesača i glazbenika.

Slavko Midzor/PIXSELL
Slavko Midzor/PIXSELL

Medika je skvotirana 2008. godine što se u početku nije svidjelo gradskim vlastima. No pregovori s gradonačelnikom Bandićem bili su uspješni po skvotere te je tako njihov status legaliziran, a Medika pretvorena u kulturni centar. Ovakvi slučajevi pretvaranja skvota u kulturni centar, u Europi su uobičajena praksa, no kod nas takva kultura ipak nije zaživjela- za korištenje prostora Medike Gradu se plaća najamnina. Potpuno besmislen, ako uzmemo u obzir da je prije skvotiranja ovaj prostor naočigled propadao, a danas predstavlja centar koji značajno pridonosi altrenativnoj kulturi.

 Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

Photo: Slavko Midzor/PIXSELL

U Europi uobičajeno, no kod nas većinom neuspješno- mogli bismo opisati praksu skvotiranja. Međutim, koliko god praksa skvotiranja u Zagrebu bila rijetka izrodila je neke uspješne projekte. Više od 300 gradskih prostora zjapi prazno i napušteno što je iznimna šteta s obzirom na mogućnosti koje pružaju. Tko zna, možda još neka hrabra skupina odluči isprobati ovakav način života i stvori neko novo kreativno mjesto pod geslom- Zauzmi i oživi!


Komentari