JESENSKE RADOSTI U ZAGORSKOM VINOGRADU: ‘Svaka je bobica jedna kapljica vina’ (FOTO)

Jednodnevni ‘odmor’ od zagrebačke gradske vreve.

Jesen je stigla, dunjo moja, a s njom i, barem za mene, najljepšio dio nje u Zagorju – berba grožđa.

Najljepši neplaćeni posao, obilje sunca, veselog, radišnog društva i ‘kušanje’ ukusnog, slatkog grožđa ljepljivim prstićima nastavljamo brati grožđe uz divan pogled na zagorska brda i doline.

Rano dizanje kada ni pijetao nije zakukurikao, kava za razbuđivanje, nešto za prigristi da dobijemo na snazi kao pravi berači, a često se nađe i koji domaći aperitiv jer je, uz hranu, to ipak daje malo jaču dozu snage.

Postoji nekoliko sorti koje poberemo u jednom danu – Izabela, Sauvignon, Chardonay, Merlot, Rizling,…

vinograd
FOTO: Zagreb.info

Skupi se velik broj ljudi jer, kada imate 4-5 vinograda, potrebna vam je snaga velikog broja vrijednih ruku i spretnih nogu jer malo nepažnje – već ste na podu zbog skliskog terena, tim više ako ste na brdovitijem području. Ono što je u Zagorju fascinantno i divno su berači – ljudi koji su od ranog jutra veseli, dobro raspoloženi za branje, smijeh i razgovor, a uvijek se nađe netko tko ili zapjeva ili sa sobom ponese mali radio. Oni su vrijedni ljudi kojima rad nije težak, naprotiv, uživaju u njemu i u njihovom danu teško da će se naći mjesta za ljenčarenje.

vinograd2
FOTO: Zagreb.info

Neizostavan dio branja je ‘kušanje’ i otkrivanje što se to krije među zelenim krošnjama, a ove je godine grožđe bilo toliko ukusno i slatko da poželiš sve pojesti, a ne pobrati, koliko god su ti prsti ljepljivi; užitak je jednostavno veći i jači od tog. Naravno, uvijek postoji kanta u koju se stavlja ‘malo bolje’ grožđe kojim se ljudi kasnije slade kod kuće, a i zasluženo nakon višesatnog branja i rijetkih pauzi od tek pet minuta.

vinograd3
FOTO: Zagreb.info

Jedan od gotovo ‘smrtnih’ grijeha za vrijeme branja su ‘popadale’ bobice grožđa po podu jer, kako kažu ‘moji stari’: “Svaka je bobica jedna kapljica vina.”

vinograd4
FOTO: Zagreb.info

Nakon što popunimo vreće, do čega dođe jako brzo u kratkom roku, dolaze kršnih momci na traktoru koji zatim natovare sve silne vreće i voze ih nazad do klijeti na proces muljenja i prešanja. Vjerojatno najbolji dio jer si uvijek u društvu, pijuckaš vino i usput prešaš.

vinograd5
FOTO: Zagreb.info

Nakon nekoliko sati penjanja po brdima, branja, smijeha, kad-je-svadba pitanja, razgovora – završavamo i slijedi tradicionalno ‘fućkanje’ koje označava uspješan kraj berbe. Potom cijela beračka ekipa odlazi na zasluženi odmor u kuću domaćina, sjedne za stol na kojem nas već čeka obilan ručak – nekoliko vrsti mesa, zagorski mlinci, domaći krumpir,… sve ukusno, zdravo i domaće, napravljeno sa srcem vrijednim i iskusnim rukama divne bake.

Ubrzo nam se kapci počnu spuštati, no mi smo sretni jer znamo da je ovo najljepši neplaćeni rad ikad iz kojeg će se ‘izroditi’ najbolja plaća: odlično domaće vino, dok nam je duša puna, a oči nam se cakle.

FOTO: Instagram
FOTO: Instagram
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Muljanje-runjenje je početna faza prerade koja se danas obavlja motornim ili ručnim muljačama dok se nekad grožđe gazilo nogama. Muljanjem se grožđe gnječi, a preporuča se muljača koja odvaja peteljku, zbog toga što peteljka sadrži tanine koji vinu daju trpak i gorak okus (osobito ako peteljkovina prevrije zajedno s masuljem). Treba paziti da valjci na muljači-ruljači nisu preblizu i da gnječe samo bobice, a ne i sjemenke i peteljkovinu, j jer njihovi sokovi kvare okus vina Valjci se izrađuju od drva, plastike, željeza, ili aluminija. Željezni nisu najpovoljniji, jer ih otapaju kiseline mošta pa željezo preko mošta dolazi u vino i izaziva mane – (Crni (plavi) lom). Najkvalitetnije su one muljače koje najprije odstranjuju peteljku, tako da bobice padaju na valjke koji ih gnječe.[/box]
FOTO: Instagram
FOTO: Instagram
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Tiještenje – prešanje dolazi nakon muljanja-runjenja. Čovjek je, otkad je počeo prerađivati grožđe, koristio različite načine istiskivanja soka i različite uređaje. Danas se uglavnom upotrebljavaju preše koje su u odnosu na nekadašnje mnogo manje, a pogone ručno ili strojno (hidraulične preše). Kod tiještenja je bitno da se pritisak na masulj u košu tijeska postiže polagano, s prekidima, jer pri naglom prešanju brzo se sabija kom pa je otežano otjecanje mošta. Kad se kom više ne može sabiti, prešanje se prekida, kom se vadi iz koša, prorahljuje i opet preša. Danas se koriste prilikom berbe enzimi koji imaju zadatak omekšati grožđe kako bi se lakše prešalo. Koliko je iskorištenje grožđa, teško je precizno odgovoriti jer to ovisi o sorti grožđa i preši koju koristimo, no pretpostavlja se da se od 100 kg grožđa dobije 75-80 litara mošta. Od toga na samotok (sok koji se dobije iz grožđa prije prešanja) otpada 60 %, prvu preševinu 26 %, drugu 10 %, a treću 4 %. Uz to se dobije 15-20 kg komovine (tropa) od koje se može kuhati rakija. Od 100 kg koma može se proizvesti 8 -15 litara rakije komovice sa 40 vol. % alkohola. Tako se dobivenom moštu izmjeri sadržaj šećera (Praćenje zrelosti grožđa i određivanje šećera (sladora) u moštu). U mošt koji se dobije prešanjem (i ocjeđivanjem) doda se odmah kalijev metabisulfit (vinobran) ili sumporastu kiselinu prema uputama proizvođača.[/box]
FOTO: Zagreb.info
FOTO: Zagreb.info

Iako se Zagorce najčešće etiketira kao najveće pijance i tu priča staje, riječ je o toliko divnim, dragim, veselim i radišnim ljudima! Osmijeh na licu prije i poslije posla koliko god trajalo i koliko god teško bilo. Danas nam je s 20 i 30 i nešto godina teško neke napraviti osnovne stvari, dok čudo-bake od 70 godina same mogu prekopati sva polja u svom težem zdravstvenom stanju.

Svjež zrak, priroda, obilje sunca i dobrog društva pravi su lijek za tijelo i dušu! Maknite se ponekad od gradske vreve i udahnite seoski zrak, gdje god to bilo!


Komentari