HRT će samostalno provoditi ovrhe nad preplatnicima: Most oštro protiv, evo što poručuju građanima i vladajućima

FOTO: Patrik Macek / Robert Anic/ PIXSELL

Iz HRT-a su istaknuli da na temelju Zakona o dopuni Zakona o HRT-u, prihvaćenog u svibnju na prijedlog zastupnika Mosta, treba zaposliti najmanje 70 novih administrativnih zaposlenika i zasad nepoznat broj novih pravnika.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) će sama provoditi naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojba dospjelih nakon 1. siječnja 2018., uključujući i pokretanje ovrha, a sve one neplaćene dospjele do tog datuma, naplatit će se preko dosad angažiranih odvjetničkih društava, potvrđeno je Hini u utorak iz službe za odnose s javnošću Hrvatske radiotelevizije.

”Obavješćujemo da Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji stupa na snagu 1. siječnja 2018. Ističemo kako Hrvatska radiotelevizija sukladno tome provodi sve radnje kako bi Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji bio primijenjen na dospjele nenaplaćene tražbine mjesečnih pristojbi koje dospijevaju od datuma stupanja na snagu tog zakona”,stoji u odgovoru HRT-a.

Kako se ističe, službe javne nacionalne radiotelevizije će po nalogu za plaćanje, same provoditi naplatu neplaćenih radiotelevizijskih pristojba dospjelih nakon 1. siječnja 2018., a sve one koje dospijevaju do tog datuma naplaćivat će se prema odredbama dosadašnjeg Zakona o HRT-u, odnosno preko dosad angažiranih odvjetničkih društava.

S HRT-a nisu detaljnije izvijestili o tehničkim pojedinostima, broju angažiranih zaposlenika i planiranom trošku za provođenje naplate neplaćenih mjesečnih pristojba.

No, kako je istaknuto u HRT-ovu odgovoru Hini, u lipnju prošle godine za provedbu ovršnih postupaka, na temelju Zakona o dopuni Zakona o HRT-u prihvaćenog u svibnju na prijedlog zastupnika Mosta, treba zaposliti najmanje 70 novih administrativnih zaposlenika i zasad nepoznat broj novih pravnika. Uz to, treba izdvojiti najmanje 30 do 35 milijuna kuna za nova radna mjesta, troškove novih zaposlenika, poštarine i provedbu platnih naloga.

U HRT-ovu odgovoru Hini isticalo se da je i nakon usvajanja novog zakona ‘Hrvatska radiotelevizija dužna uskladiti svoj rad, poslovanje, opće akte i računalne programe obrade podataka o obveznicima i mjesečnim pristojbama s odredbama Zakona o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji’.

U eksplikaciji dodatnog troška HRT-a, koji na temelju provedbe navedenog zakona iznosi gotovo tri posto dosadašnjeg godišnjeg proračuna tog javnog servisa, navodilo se i kako je potrebno osigurati dodatni prostor od 1125 četvornih metara za pohranu dokumentacije, šest milijuna kuna godišnje za troškove poštarine, izrade naloga, kuvertiranje i slično, te nadoknaditi trošak opremanja novih radnih mjesta.

Osim toga, s HRT-a su isticali kako se trošak plaća za više desetaka novih zaposlenika koji će se baviti provedbom ovršnih postupaka umjesto odvjetničkih društava procjenjuje na približno 8,5 milijuna kuna godišnje.

Predviđeni trošak Hrvatske radiotelevizije za provedbu platnih naloga vezanih uz naplatu je između 15 i 20 milijuna kuna godišnje, isticalo se u odgovoru Hini.

S druge strane, na upit hoće li naplata preko ovrha isključivo preko djelatnika i službi HRT-a u budućnosti utjecati na stabilnost prihoda javne radiotelevizije -, vodstvo javnog servisa dalo je odgovor utemeljen na dosadašnjim rezultatima naplate pristojbe.

“Napominjemo kako je naplata pristojbe 2003., kada taj posao za Hrvatsku radioteleviziju još nisu radila odvjetnička društva, iznosila 91,8 posto , a 2016. taj je postotak, zahvaljujući angažmanu odvjetničkih društava, iznosio čak 98 posto – odnosno naplata je povećana za 6,2 posto. Preciznije, da je ostao isti postotak naplate kao iz 2003. Hrvatska radiotelevizija bi u 2016. naplatila 75 milijuna kuna godišnje manje”, zaključili su s HRT-a u lipnju prošle godine.

FOTO: Most nezavisnih lista
FOTO: Most nezavisnih lista

Most: ‘Zbog ovakvih situacija građani i odlaze iz Hrvatske’

Tijekom prošlogodišnje predizborne kampanje iz Mosta su često izražavali nezadovoljstvo radom HRT-a, i najavljivali smanjenje pretplate. Ustvrdili su da se zalažu za” smanjenje HRT pretplate na 50-65 kuna, povećanje iskoristivosti radnih i kreativnih resursa unutar HRT-a, i korištenje pravnih službi HRT-a u naplati zaostalih pristojbi, a ne pogodovanje pojedincima i interesnim skupinama izvan HRT-a”.

Most je prije izbora predstavio sedam uvjeta koji njihovi potencijalni partneri moraju ispuniti ukoliko žele suradnju s Mostom. Jedan od njih odnosio se upravo na smanjenje pretplate HRT-a. Mostov zahtjev glasi da se izmjenama Zakona o HRT-u regulira da TV pretplata neće biti skuplja od 65 kuna, te da ovrhe provodi HRT, a ne odvjetnički ili javnobilježnički uredi kako je to sada slučaj.

“Nakon što smo se teško izborili da se građanima od Hrvatske radiotelevizije preko određenih odvjetničkih društava ne naplaćuju enormni iznosi za ovrhe, žestoko se protivimo ideji da to bude razlog za nova zapošljavanja na Hrvatskoj radioteleviziji. Umjesto toga, tražimo da ovrhe provode već zaposleni u administraciji HRT-a.

Naš prijedlog koji je unesen u Zakon, tražio je da HRT postupak prisilne naplate vodi samostalno, s vlastitim kapacitetima i uz naknadu od 100 kuna po izdavanju platnog naloga, koji bi kasnije, u slučaju da građani ne podnesu prigovor, automatski postao ovršna isprava. Time se trebalo osigurati da HRT dobije naknadu za povećani obujam posla, da postupak naplate bude učinkovitiji, a da se građane oslobodi nepotrebnog harača, kao što je bilo 300 kuna za neplaćenih 80.

Na taj smo način građane željeli poštedjeti te da 110.000 ovrha koje HRT provede u naplati televizijske naknade, ne prođe kroz ruke određenih odvjetničkih društava koji su na ovom nezahtjevnom poslu uprihodili preko 35 milijuna kuna godišnje. Međutim, HRT i oni koji ga kontroliraju odlučili su da im to može biti sjajna izlika za nova zapošljavanja u ionako prenatrpanoj zgradi na Prisavlju”, stoji u priopćenju Mosta.

“Hrvatska i njeni građani, umorni od poreza i svih oblika harača, ne zaslužuju da ih se opet prevede žedne preko vode te da se želja smanjenja njihovih davanja pretvori u festival stranačkog uhljebljivanja. Dosta je toga da se iskorištava svaka, pa i najmanja mogućnost za otimanje novca, zato građani i odlaze iz Hrvatske”, izjavio je Božo Petrov.


Komentari