(FOTO) Zagrebačko naselje na istoku: Povijest nikad realiziranog ‘Studentskog grada’ u Dubravi

Autor: Milan Pavić

‘Studentski grad’ je kolokvijalno ime za stambeno naselje u istočnom dijelu grada, sjeverno od ulice Dubrava. Na zapadu graniči s Dankovečkom ulicom, na jugu s Koledinečkom, a na istoku s ulicom Gjure Prejca, piše Zagrebački Memento.

Riječ je o naselju u čijoj su izgradnji od 1949. godine sudjelovali i studenti u radnim akcijama. Planirao se izgraditi studentski kampus, no ta ideja, kao i s trenutnim kampusom na Borongaju, nikad nije realizirana. Točnije, što se tiče borongajskog Kampusa, Grad je prošle godine prihvatio plan koji nalaže da se u roku od četiri godine u kampus Borongajsmjesti osam fakulteta, CARnet te dom za pet tisuća studenata, što će koštati oko 500 milijuna eura, piše portal Srednja.hr. Zasad je u prostoru bivše vojarne izgrađena menza, a premješteni tek Hrvatski studiji, Prometni, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te dio programa s Ekonomskog fakulteta.

Kad se studentske ruke slože

Zašto onda kolokvijalno ime ‘Studentski grad’ kada se tamo inače ne nalaze fakulteti, dom niti bilo kakav sadržaj namijenjen studentima?

Veći dio naselja s nižim stambenim zgradama podignut je do 1960-ih, a sredinom 1970-ih izgrađuju se najuočljiviji dijelovi naselja, odgovorili su pisanim putem za portal Srednja.hr iz Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, pozivajući se na izvor Zagrebački leksikon, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Za izgradnju Studentskog grada u Dubravi bili su zaduženi studenti na Arhitektonskom fakultetu pod vodstvom profesora Josipa Seissela. Studenti su odmah došli na ideju da grade montažno. Ubrzo nakon izrade koncepta 1948. godine prionulo se gradnji uz velike radne akcije koje su uključivale i studente iz različitih zemalja, koji su entuzijastički prionuli poslu uz veliku medijsku potporu. Samo u nekoliko ljetnih mjeseci 1950. godine Dubravu je posjetilo, radeći na gradilištu Studentskog grada uz domaće omladince i 2260 stranih omladinaca iz raznih krajeva svijeta, odnosno 40 raznih narodnosti, piše Večernji list.

Međutim, gradnja Studentskoga grada polako se smanjivala i odužila, a od naselja namijenjenog studentima ostao je samo naziv. Osim toga, studenti više nisu sudjelovali u projektu. Niti jedan paviljon nije izgrađen montažno već su svi građeni od cigle. Studentsko je poduzeće ukinuto, a gradnju koja se protegnula čak i na iduće desetljeće preuzimaju profesionalni graditelji. Najstarije zgrade u naselju su dvokatnice namijenjene studentima, dok su novije zgrade na jugu naselja uz Koledinečku ulicu gdje su i tri nebodera. Još sredinom 80-ih godina u nedostatku stambenog prostora barake u kojima su bile smještene radne brigade koriste se za stanovanje.

Najveću prednost Studentskoga grada predstavljaju velike slobodne zelene površine, mnoštvo parkova i šetnica te igrališta, što je vidljivo na fotografijama koje nam je ustupio Davor Drokan.

Nažalost, usprkos svoj volji za izgradnju Studentskog grada, od njega je ostalo samo ime. 

Od svih obrazovnih sadržaja u Studentskom gradu danas se nalaze osnovna škola Vjenceslav Novak, izgrađena 1971. godine, a nekoliko srednjih škola djeluje u istoj zgradi, odnosno spomenutoj ulici Gjure Prejca 2 – XII. gimnazija, Veterinarska, Poljoprivredna, Prehrambena i Prehrambeno-tehnološka škola.


Komentari