(FOTO) ČAROBNIM ULICAMA: Gornji grad je oduvijek zračio nečim posebnim, a tek kad ga obasja sunce – uh!

Foto: Ana Korenić

Gornji grad je oduvijek zračio nečim posebnim, a mnogi se još uvijek najradije prošetaju upravo tim dijelom Zagreba. Stara jezgra današnje gradske četvrt Gornji grad – Medveščak, ujedno i grada Zagreba, započela je svoj gotovo tisućljetni razvoj na dva brežuljka, razdvojena potokom Medveščak koji je s podnožja Medvednice tekao prema Savi trasom današnje Medvedgradske i Tkalčićeve ulice. Na istočnom je brežuljku nikao biskupski Kaptol, a na zapadnom naselje Gradec – Grič.

Foto: Ana Korenić

Zagrebačku biskupiju na Kaptolu utemeljio je ugarski kralj Ladislav 1094. kada je započeta i gradnja prvostolnice – crkve sv. Stjepana. Katedrala je dovršena tek nakon 123 godine, 1217., a od tada, zbog potresa i požara, više je puta obnavljana, preuređivana i dograđivana. Svoj današnji izgled dobila je tek 1895. obnovom i preoblikovanjem nakon zadnjega jačeg potresa (1880.), prema zamislima arhitekata Bollea i Schmidta.

Foto: Ana Korenić

U drugoj polovici 15. i na početku 16. st., u vrijeme najjačih prijetnji turskih osvajača, oko Kaptola su podignuti obrambeni zidovi i kule, velikim dijelom sačuvani do danas. Godine 1334. zagrebački kanonici naseljavaju kaptolske kmetove u blizini svojih domova, sjeverno od Kaptola. Tako nastaje naselje, današnja ulica, Nova Ves, koje je, zajedno s Vlaškom Vesi, također današnjom ulicom, smještenom podno južnih kaptolskih bedema, pod jurisdikcijom Kaptola.

Foto: Ana Korenić

Gradec je darovnicom kralja Bele IV. 1242. proglašen “slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom”. Grad je tim aktom dobio položaj feudalca odgovornog izravno kralju. Građani su, među ostalim, stekli pravo da svake godine biraju “gradskog suca” (gradonačelnika) i da upravljaju gradskim životom. Pritom su preuzeli i određene obveze. Izvršavajući jednu od njih, u razdoblju od 1242. do 1266., utvrdili su grad bedemima i kulama. Gradnjom zidina Gradec je dobio urbanistički lik prema kojemu i danas prepoznajemo Gornji grad. Prateći oblik brežuljka bedemi opasuju grad u formi nepravilna istokračna trokuta s vrhom kod Popova tornja, na sjeveru, i osnovicom na Strossmayerovu trgu, na jugu.

Foto: Ana Korenić

U grad se ulazilo na četvora glavna vrata: Mesnička (na zapadu), Nova, kasnije Opatička (na sjeveru), Dverce (na jugu) i Kamenita (na istoku). Jedino su Kamenita vrata sačuvana do danas. Već u 13. st. na središnjem je gornjogradskom trgu postojala crkva sv. Marka, nešto manja od ove današnje, ponovo podignute ili temeljito pregrađene sredinom 14. ili na početku 15. st. Najvrednija je starina Markove crkve njezin južni gotički portal. Na uglu Markova trga (na ulazu u današnju Ćirilometodsku ulicu) već je u srednjem vijeku stajala Gradska vijećnica, sjedište gradske uprave, kasnije dograđivana, rušena, ponovo građena i pregrađivana.

Foto: Ana Korenić

Formiranje današnjega središnjeg zagrebačkog trga – Trga bana Josipa Jelačića – započelo je 1641. zasnivanjem novog sajmišta u nizini podno Gradeca i Kaptola, gdje se nalazio obilan izvor Manduševec po kojemu je Trg dobio i svoje prvo ime. Oko toga okupljališta svega tadašnjeg “poslovnog svijeta” iz Zagreba i mnogih drugih krajeva, kasnije nazivanog Harmicom, postupno se razmahala gradnja brojnih kuća i pristupnih puteva. Jedan od tih puteva, današnja Petrinjska ulica, u svom začetku, u 18. st., nosi slikovito ime “Med grabami”, koje jasno dočarava njegov tadašnji izgled i okoliš.

Foto: Ana Korenić
Foto: Ana Korenić

Komentari

loading...