Drvo koje raste uz zgradu u središtu grada prkosi i potresu i poplavi, a iza njega stoji jedna lijepa priča

Jurica Galoic/PIXSELL

Zagreb, kao što smo već ustanovili mnogim pričama o njegovim mračnim, ali i čarobnim i prekrasnim stranama, zaista skriva zanimljive priče, ali i mnogo neodgovorenih pitanja.

Jedna neobična stvar koju mogu primijetiti prolaznici, ali i stanovnici u Palmotićevoj ulici je svakako drvce sa prekrasnim ružičarstim cvjetovima hibiskusa koje viri iz asfalta ispred salona namještaja.

U ulici nema nijedne travke, a kamoli stabla, očara sve koji onuda prođu – a riječ je o jednoj od najprometnijih ulica u centru grada.

Odakle ovo stablo ovdje, tko ga je zasadio i kako je preživilo? Diva.vecernji otkriva jednu od najljepših tajni grada Zagreba.

Davorko Ruff/Zakaj volim Zagreb

“Ne znam točno kada je to moglo biti, no stablo je zasadio moj pradjed Petar Šarić početkom 20. stoljeća, pretpostavljam oko 1907. godine, kada je rođena moja baka. Danas nitko više nije živ koga bih mogla pitati za točnu godinu. Djed je bio ugostitelj, imao je Kavanu Šarić, koju je kasnije prokockao”, priča Zagrepčanka Željka Hofer, stanovnica centra grada, rođena i odrasla u Boškovićevoj. Željka nastavlja kako je pradjed Petar, hibiskus zasadio u blizini kavane kao svojevrsni signal, znak raspoznavanja.

Drvo hibiskusa je tada bilo mlado, a o drvcu se danas brinu djelatnici salona namještaja Themelia, koji ga obožavaju, zalijevaju, paze da ima sve što treba i izrazito su ponosni na njega. Za ovo stablo vezana su mnoga lijepa sjećanja, pa je tako i nekoliko stanara obližnjih ulica na grupi napisalo kako im je uvijek bilo toplo oko srca kada bi ga ugledali, a posebice kada je u punome cvatu.

“Ma imam vam ja puno tih starih priča, Hoferovi su došli u Zagreb 1880. godine, stari Hofer je radio kao visoki željeznički službenik”, govori Željka.

U oko upada upravo ta 1880. godina. Tada je, naime, Zagreb pogodio najveći i najrazorniji potres u njegovoj povijesti, nakon čega je praktički odmah krenula obnova i nevjerojatan napredak grada, koji je rezultirao gradnjom Donjeg grada, kakvog danas poznajemo.

Možda ima simbolike da je drvo preživjelo i ovogodišnji potres, kao i poplavu. Dok građani prolaze ono i dalje ponosno stoji usred betonske džungle.

ZAGREB POSTAJE SVE ZELENIJI: Evo gdje možete odmarati u solarnim ležaljkama i uživati u proizvodima od recikliranih materijala


Komentari