DIVLJI ZAGREB: Ako želite vidjeti čaplju ili lisicu, ne morate u zoološki, nekada je dovoljno samo prošetati gradom!

26.11.2017., Zagreb - Iako u zagrebackim podsljemenskim naseljima nije rijetkost vidjeti srne, neuobicajeno je vidjeti ovu plahu zivotinju kako mirno pase u dvoristu kuce u Novoselcu, udaljena samo nekoliko metara od ljudi. Nakon objeda srna je mirno odsetala u sumu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Mislite li da u gradu ne žive druge životinje osim mačaka, psa, golubova, vrabaca, lastavica i možda ponekog štakora, varate se. Grad je prepun raznih zanimljivih životinjskih vrsta! Na kanalima i potocima patke su već postale punopravni građani, a njihovih je obitelji u gradu svake godine sve više. Na potocima Kuniščak i Črnomerec, koji sječe Prilaz Baruna Filipovića, Siva Čaplja je često viđen gost a građani koji nisu navikli na prizor gotovo svakodnevno znatiželjno zastanu  pokušavaju pohraniti prizor u memorije svojih pametnih telefona.

Pačja obitelj i siva čaplja u potoku Črnomerec, kod ulice Prilaz Baruna Filipovića

Mogi će sada ostati u čudu, ali Zagrepčani svakodnevno imaju posla s lisicama a ove su sezone posebno druželjubive divlje svinje. One doduše ne vole na ‘špicu’ kao patke i čaplje pa se obično skiću samo po rubnim dijelovima grada, no mnogo su odvažnije na primjer srne. Tomislav Baća iz zoološkog vrta u Zagrebu ispričao nam je da su lani jednu čak lovatali po Markovom trgu kako bi u preusmjerili u njeno stanište iz kojeg je ‘dolutala’.

“Uslijed svakodnevnog širenja grada povećana je intruzija divljači u gradski prostor. Mi kroz provedbu programa zaštite divljači brinemo o divljači na području grada Zagreba. U taj program prema zakonu o lovstvu spadaju i vrste koje nisu na popisu divljači nego koje su zaštićene ili strogo zaštićene vrste. Mi naravno znamo da takvih životinja ima svakim danom u gradu, upravo u tim područjima gdje dolaze blizu vode, gdje su velike zelene površine, na rubu šume, na livadama, i mi se trenutno bavimo životinjama koje su unesrećene što radimo u suradnji s našom hvatačkom odnosno interventnom službom”, objašnjava Baća.

Foto: Azil Dumovec, srna iz Čučerja

 

Dodaje i kako se životinje koje žive unutar grada, a nije im ništa, ne smiju uznemiravati, a na isto upozorava i njegov kolega edukator iz zoološkog vrta, Tomislav Krizmanić.


“Ljudi bi takve životinje trebali čim manje uznemiravati. Njima ne treba pomoć, one tamo mogu živjeti same, ako nema hrane otići će tamo gdje je ima. Ljudi kada vide čaplju u gradu misle da joj hitno treba pomoć. To nije tako, ima krila i otići će ako joj ne paše”, upozorava.

A životinja je u Zagrebu zaista mnogo. Od zapada do istoka grada, čim se odmaknemo od užeg centra šansa da ćemo sretni neko krzneno ili pernato stvorenje naglo raste. Tako naši sugovornici objašnjavaju da su na Maksimiru vrlo česte između ostaloga kune, ježevi, vjeverice, tvorovi, puhovi, te cijelo bogatstvo ptica. Čaplje i divlje patke žive i na jarunskim naseljima, i na Črnomercu, a one na Maksmiriu vjerojatno su najpoznatije u gradu. Zapad grada posebno je bogat životinjskim stanovnicima, a tamo su se neke divlje životinje već toliko udomaćile da su ih ludi počeli smatrati domaćima.

Foto: Azil Dumovec, lasica iz Granešine

“Na rubnoj granici grada Zagreba počinju lovišta. Zagreb je cijelom svojom dužinom omeđen lovištima i parkom prirode Medvednica. U posljednje vrijeme imamo, na primjer, pojačanu intruziju divljih svinja. To je isključivo u rubnim dijelovima grada poput Markuševca, Stenjevca, Susedgrada, Gajnica ili Gornjeg Vrapča No, to sukladno zakonu pokušavamo čim više suzbiti”, pojašnjava Baća i napominje kako nema razloga da građani se građani previše uzbuđuju zbog divljih životinja, posebice ako se radi o vrstama koje nisu opasne, poput sve češće lisice.

“Na području grada Zagreba imate jako puno ljudi koje doslovno uznemirava lisica, a to je prije svega iz neznanja o biologiji te životinje. Lisica nije životinja koja je agresivna i koja će napasti djecu ili čovjeka, tako da tu ne postoji velika opasnost. Osim toga, od 2010. godine kod nas nije zabilježen niti jedan slučaj bjesnoće, a svake godine se provodi oralna vakcinacija tako da je bjesnoća s područja Zagreba i Zagrebačke županije praktički nestala. Pa ipak, svakodnevno zaprimam dojave vezane za pojavu lisice, srne ili neke druge životinje. Često ljudi zovu i kažu: ‘Vidjeli smo lisicu na rubu šume’. A gdje bi trebala biti nego na rubu šume? Mi smo ubiti naselili njihov teren a ne oni naš”, pojašnjava Baća.

Foto: Azil Dumovec, lisica s Maksimira

Kazao je i kako Zagreb obiluje strogo zaštićenim vrstama ptica pa tako ima puno sova ušara, ćukova, vjetruša, škanjaca, sjenica, lastavica, te bijelih roda zbog kojih su prošle godine imali čak 13 intervencija.

“Divljih ptica u Zagrebu ima gdje god postoji neko stanište kojima se mogu poslužiti. Imate neke vrste koje nastanjuju urbane cjeline. Oni nisu zalutali, već te životinje tu žive, a takvih je životinjskih vrsta mnogo. Uzimamo im staništa a one negdje moraju živjeti. Neke su životinje prilagodljive, tako da se mogu na taj način kroz neko vrijeme prilagoditi životu u gradu. Važno im je da ima nekakvog odmorišta ili zaklona”, kaže Krizmanić.

Foto: Azil Dumovec, ćuk nađen kod Nove Tv

Ovaj nas je edukator podsjetio da su i vrapci nekada davno bili divlje životinje, no vrlo su se brzo prilagodili. Tako je, kaže, i s ostalim vrstama. Neke se mogu lako prilagoditi životu i gradovima, a neke jednostavno ne. Zato će i širenjem urbanih područja neke vrste jednostavno izumrijeti. Krizmanić je za kraj još jednom apelirao da kada vidimo gradsku životinju, koja nije ozlijeđena i nije zahvaćena teškim vremenskim uvjetima, je ostavimo da mirno živi svoj suživot s nama.

“Ima ljudi koji bi silno željeli pomoći što je plemenito, no ipak ih treba pustiti na miru da žive miran suživot s nama. Vjerojatno će se kroz iduće stoljeće još mnoge životinje prilagoditi životu u gradovima s nama”, kaže a mi zaključujemo da je u gradu često neobičnije nama ljudima vidjeti divlju životinju nego što je njoj vidjeti nas.

Komentari

loading...