Svaki put kada sjednete u automobil utječete na svoje zdravlje, vaše obitelji, ali i ostalih stanovnika grada. Ispušni plinovi vašeg automobila odlaze u zrak i ne nestaju već se šire, talože i utječu primarno na dišne organe.
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo onečišćenje zraka može negativno utjecati na zdravlje na različite načine, uključujući djelovanje na središnji živčani sustav, izazivajući glavobolje, tjeskobu te iritaciju očiju, nosa i grla. Također je povezano s bolestima krvožilnog sustava i pluća, kao što su upale i infekcije dišnog sustava, astma, smanjena plućna funkcija i kronična opstruktivna plućna bolest.
Udisanje onečišćenog zraka može ostaviti posljedice na rad mozga, upozorili su znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia i Sveučilišta Victoria, koji su otkrili da udisanje ispušnih plinova automobila može u samo dva sata promijeniti povezanost moždanih stanica.
Automobili i ispušni plinovi
Različiti automobili ispuštaju plinove različitog sastava, ovisno o vrsti goriva. Izgaranje benzina proizvodi kemijske spojeve poput ugljičnog monoksida, dušikovih oksida, ugljikovodika i olovnih spojeva. Dizelski motori emitiraju čađu, neizgorjele ugljikovodike, dušikove okside i sumporni anhidrid, što pridonosi smogu.
Ovi ispušni plinovi, koji sadrže štetne zagađivače poput dušikovih oksida, PM čestica i hlapljivih organskih spojeva, imaju ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje. Udisanje zagađivača može izazvati respiratorne probleme, pogoršati astmu i bronhitis te povećati rizik od raka pluća.
Također, povezano je s kardiovaskularnim problemima, uključujući srčane i moždane udare, pri čemu su posebno ugroženi djeca, starije osobe i osobe s već postojećim zdravstvenim problemima.
Otkriće iznenadilo znanstvenike: U ljudima pronašli nepoznate tvari, neke od njih opasne
Zagađenje utječe i na okoliš
Zagađenje zraka koje uzrokuju automobili negativno utječe i na okoliš. Pogoršava kvalitetu zraka, šteti ekosustavima i životinjskom svijetu. Visoke razine dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva doprinose stvaranju prizemnog ozona i smoga, što oštećuje vegetaciju, usjeve i šume.
Štetne PM čestice talože se na tlu i vodenim površinama, narušavajući ravnotežu hranjivih tvari i ometajući vodene ekosustave. Emisije vozila oslobađaju stakleničke plinove poput CO2 i metana, pridonoseći globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.
Posljedice na javno zdravlje zbog ispušnih plinova iz automobila mogle bi biti ozbiljne, s obzirom na to da veliki broj svjetske populacije udiše opasne količine zagađenog zraka. Primjerice u Kini su studije pokazale vezu između zagađenog zraka i loših rezultata na ispitima iz jezika i matematike, što je ekvivalentno gubitku jedne godine obrazovanja. Zanimljivo je da je tijekom pandemije koronavirusa, zagađenje značajno smanjeno zbog smanjenog prometa. Zato barem danas ostavite automobil na parkiralištu i vozite bicikl, prošećite ili se vozite javnim prijevozom.
