Znate li tko je osnovao zagrebačku Gradsku knjižnicu: Danas slavi 116. rođendan

Sjedište je na Starčevićevom trgu (Foto: Google maps)

Da nema Kamenitih vrata, gotovo je sigurno da Zagreb još dugo ne bi imao svoju gradsku knjižnicu. Davne 1907. godine, naime, postojala je inicijativa da se sruše Kamenita vrata, a kako je taj pothvat kolosalno propao, stvorila se ideja da se unutarnji prostor pretori u prvu zagrebačku knjižnicu, arhiv i muzej.

140 KNJIGA U GODINU DANA! Mlada Zagrepčanka osvojila je titulu kojom bi se svatko ponosio

Inicijativu o otvorenju knjižnice pokrenula je zagrebačka kultura udruga Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”, a oni su kroz devet mjeseci prikupili svu potrebnu dokumentaciji, pribavili dozvole te uredili i prostore u Kamenitim vratima, gdje je i danas njihovo sjedište.

Knjižnični fond, stoji u velikoj monografiji Družbe, pribavljen je zahvaljujući donacijama građana. U prvim danima knjižnica je imala između šest i sedam tisuća knjiga koje su poklonjene na korištenje svima.

Slobodna za sve iznad 15

Svečano otvorenje održano je na današnji dan, 7. prosinca 1907. godine, a prisustovalo je gradsko plemstvo, predstavnici gradskog vrha kao i same Družbe te građanstvo. Ceremonija otvorenja održana je u glavnoj dvorani koja je bila pod električnom rasvjetom.

“Dr. Velimir Deželić držao je podulji govor. Silno zanimanje opažalo se na licima slušatelja. Predočio je potrebu ovakvih javnih knjižnica. (….) Knjiga donosi ne samo spas pojedincima, nego i cijelom narodu, cijelom društvu čovječanskom.

Kasno je razložio govornik cijeli predmet, tako da možemo reći da se ponosimo Zagrepčani, kao i cijeli hrvatski narod imenom Deželić”, stoji u čnaku Dnevnog lista “Hrvatstvo” iz 9. prosinca 1907. godine.

Knjižnice grada Zagreba predstavile aplikaciju eZaKi: Posudba knjiga, produljenje članstva – online!

Prvi ravnatelj bio je dr. Velimir Deželić, Zmaj Klokočki, jedan od osnivača Družbe. Bila je to prva javna narodna knjižnica u Zagrebu, namijenjena svim slojevima građanstva, a mogli su ju koristiti svi građani stariji od 15 godina, bez obzira na spol i stalež.

Mijenjala sjedište dva puta

Bila je to velika stvar s obzirom na da najveći grad u Hrvatskoj do tada nije imao svoju knjižnicu, a postojali su gradovi, pa čak i sela koja su imala razvijene biblioteke. Knjižnica je imala i čitaonicu koja je također bila otvorena, a zanimljivo je da je svake godine bila zatvorena na mjesec dana – od rujna do listopada – zbog čišćenja knjiga i revizije fonda.

Posudnica (Foto: Družba “Braća Hrvatskoga Zmaja”)

Tako je to izgledalo prije 116 godina, kad je prva knjižnica osnovana, a kroz to razdoblje doživjela je velike promjene. Sjedište je mijenjala iz Kamenitih vrata do Novinarskog doma te na kraju Starčevićevog trga, a jedno vrijeme, za vrijeme Prvog svjetskog rata, nije ni radila.

Danas gotovo da nema zagrebačkog kvarta koji danas nema svoju vlastitu podružnicu gradske knjižnice.  Nalaze se na sveukupno 42 lokacije, a osim mreže s dvadeset sedam ogranaka tu je i biobliobus s 48 stajališta.

Glavna gradska knjižnica nalazi se na Starčevićevom trgu, i to u najmu prostora, što znači da još uvijek čeka svoj “vječni” dom. Upravo zato se uprava knjižnice veseli izgradnji i opremanju kompleksa Paromlin, s obzirom da bi upravo ondje trebala biti smještena knjižnica.


Komentari