Građanska inicijativa 1postozagrad na svojim društvenim mrežama objavila je kako bi na raskrižju Borongajske, Branimirove i Donjih Svetica bilo dobro urediti “prvi u mreži klimatskih mikro-parkova”.
Svoju inicijativu za takvom vrstom parka poslali na adresu Mjesnog odbora Donje Svetice u sastavu Vijeća gradske četvrti Peščenica – Žitnjak.
“Radi se o javnom prostoru koji je svojevremeno uređen, no nikad značajno zasađen biljem i tu vidimo mogućnost potrebne, jednostavne i korisne krajobrazne nadogradnje. Predlažemo da se prostor značajno oplemeni biljkama, kako stablima, tako i grmašicama. U oba slučaja različitih vrsta i visina (npr. i jablanovi). Stabla je uputno zasaditi na način da krošnje čine hlad i iznad pješačkih staza, dok je grmašice uputno uvući od staza kako bi se osigurao osjećaj sigurnosti noću. Za obzidani zeleni otok na glavnoj šetnici predlažemo npr. jednu platanu. Osim kao pješački koridor, predmetni prostor sada nema bitnu ulogu, a mogao bi postati prvi u mreži gradskih klimatskih mikro-parkova čije obilježje bi moglo biti gusto, raznoliko i učinkovito ozelenjavanje tih inače neodgovarajuće iskorištenih javnih mikro-prostora. U konkretnom slučaju, znatnim ozelenjavanjem ublažili bi se i negativni učinci prometnog raskrižja izuzetno prometnih i bučnih ulica”, stoji u inicijativi 1postozagrad.
Klimatski mikro – parkovi
Predložili su i da nadležni gradski ured odabere najmanje dvadesetak sličnih lokacija, koje su površinski manje, funkcioniraju kao izdvojene cjeline, bez konkretne namjene, i nisu već krajobrazno odgovarajuće definirane, te da se krene u etapnu realizaciju mreže mikroklimatskih parkova za Zagreb.
“Važan argument u prilog potrebe definiranja mreže klimatskih mikro-parkova i općenito ozelenjavanju grada je i u svjetlu činjenice da je Europska agencija za okoliš u svom izvješću za 2020. godinu Hrvatsku svrstala među zemlje s najonečišćenijim zrakom u EU, te da Zagreb recentnije bilježi sve veći broj dana u godini kada je zrak ispod zdravstveno dopuštenih razina. Već bi i samo sadnja (raznolikih) stabala stvar popravila. Želimo naglasiti da su stabla u gradu od višestruke važnosti: ona stvaraju ugodnije ambijente, doprinose bioraznolikosti, pročišćuju zrak, reguliraju temperaturu i vlažnost, smanjuju zagađenje bukom, prašinu i radijaciju, blagotvorno utječu na mentalno zdravlje i ljeti stvaraju hlad”, objasnili su značaj klimatskih mikro – parkova.
“S obzirom da se radi o malom prostoru koji ionako treba urediti, da je riječ o tehnički i financijski nezahtjevnoj incijativi, pa i logičnom nastavku već ranije uređivanog, ali nikad dovršenog javnog prostora koji je s vremenom i izgubio ulogu koridora za odavno ukinutu željezničku prugu, sve to otvara mogućnosti poboljšanja pa molimo da se uvrsti u plan sadnje.”
