Nekoć se piratizacija intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj u potpunosti ignorirala. U vrijeme kada internet još nije bio brzopojasan, sadržaj se tražio uglavnom preko oglasnika. Bili su to uglavnom studenti koji su za đeparac “pržili” ilegalnu glazbu u mp3 formatu, popularne filmove poskrivečki snimane u kinu, a tu su i svepopularne video igre koje bi koštale i do nekoliko stotina tadašnjih kuna u dućanu, dok je “pirat” prodavao isto to za primjerice 30.
Kako se internet ubrzao, tako su i sami korisnici, do tada kupci, postali i sami “pirati”, nakačeni na torrent servise, DC++ grupe i općenito P2P (peer-to-peer) sustave. Premda je svo to silno preuzimanje i konzumacija intelektualnih sadržaja protivno zakonu, nitko se na to ne obazire. Gore spomenuti pirati slobodno su gusarili po oglasnicima, a navodno bi čak i policajci došli po svoju porciju filmova, serija i glazbe.
Danas, dvadesetak godina od “žiže” piratskih usluga, zakon se krši na drugačiji način. Filmove, serije i ostale snimke nije moguće zaustaviti na putu ka računalima znatiželjnih korisnika. Hitovi su dostupni besplatno online mjesec dana od kino premijere, a tu je i legalna ponuda popularnih servisa koji nude filmove i serije na bazi mjesečne pretplate.
Upalili TV, kada ono – muk
No što je s akcijom uživo? Filmove smo apsolvirali, ali i dalje ostaje želja mnogih da jeftino i bez poteškoća imaju sve dostupne, pogotovo specijalizirane TV kanale. Prikupiti svu dostupnu ponudu je skupo i teško, jer tržište, mimo sportske ponude, relativno balansirano nudi sadržaj. Ono što imaju jedni, nemaju drugi i obratno. Iznimka je nogomet, ali to je već tema za sebe.
U utorak poslijepodne, kada se dobar dio Zagreba zalegao na kauč kako bi odmorio od rada i pripadajućih obveza, došlo je do komešanja u nekim domovima. Umjesto standardne ponude “od igle do lokomotive” na TV-u, dočekalo ih je crnilo i tišina. Naime, građani koji su se odlučili iskoristiti ilegalnu ponudu IPTV usluge, koja za djelić cijene prodaje kompletnu lepezu TV kanala koje možete naći kod naših operatera, ostali su bez slike i zvuka.
Usluga ovog “pirata” je neminovno pala. On je vodio svoj biznis poprilično transaprentno, korisničku podršku je moguće dobiti pozivom na telefon. Kada je bio kontaktiran po padu njegove “mreže”, objasnio je da će usluga biti dostupna kroz nekoliko dana. Navodno je sve povezano s velikom USKOK-ovom akcijom uhićenja preko pet županija. Kako planira opet uspostaviti vezu – ne znamo.
Cops crack down on illegal streaming in Italy, 7 countries. Biggest ever anti-piracy op in Europe #ANSA https://t.co/DFpSYTBjfl
— Ansa English News (@ansa_english) November 27, 2024
Ima li straha od novčanih kazni za korisnike?
Uskoro je izašlo i informacija iz USKOK-ove kuhinje o detaljima ove sveobuhvatne akcije. Uhićeno je više ljudi i to u pet županija zbog ilegalnih paketa internetske televizije (IPTV). Kako se neslužbeno doznaje, iza svega stoji vlasnik jedne tvrtke iz Zagreba. Prema tvrdnjama policije, on je zajedno sa svojim kompanjonima napravio aplikaciju putem koje je ilegalno distribuirao sadržaj, a sve je bilo moguće preuzeti na sveprisutnoj “tržnici” Google Play.
Na taj način do nje su dolazili brojni korisnici koji su za desetak eura mjesečno uz pomoć ove aplikacije mogli gledati oko 400 programa. Osim kanala, bila je dostupna i golema videoteka. Svega toga više nema, a mi smo saznali kako je padom ovog velikog opskrbljivača, srušeno još nekoliko pružatelja usluga ovakvog tipa.
Premda je ovo jak udar na ilegalno tržište, dio ponude je i dalje aktualan. Primjerice, želite li gledati HNL na YouTubeu potpuno neometani, uz kvalitetu slike kao na TV-u i to gotovo bez latencije (kašnjenja) potrebno vam je svega tri eura mjesečno. I tu uslugu su nekoliko puta “rušili” ali ovaj anti-junak nogometne lige i dalje djeluje. Neki IPTV servisi danas normalno rade, krađu je jednostavno nemoguće zaustaviti.
Opasnost za korisnike postoji
Ono što je nas najviše zanimalo je kako će se ovaj pad zakonski odraziti na pružatelja ali bitnije i na same korisnike. Kontaktirali smo IT stručnjaka Lucijana Carića koji nam je dao uvid u ovu problematiku i objasnio što se može, a što ne može očekivati nađemo li se u “roju” problematičnih IP adresa. Isto tako, valja biti oprezan, ne leži opasnost samo u zakonima, operateri su u mogućnosti krenuti u privatne tužbe kako bi dobili obeštećenje za ukradeno.
Mi smo na početku razgovora upitali Carića trebaju li građani strahovati? Poznaje li praksa razliku između dobavljača i korisnika, kako je to primjerice slučaj na tržištu narkotika? “Postoji mogućnost da odgovarate kao korisnik, jasno, ali to je malo vjerojatno. Zakon bi na taj način obuhvatio veliki broj građana, a to su glasači. S druge strane, tu je vlasnik tog intelektualnog vlasništva koji bi mogao tužiti sve te osobe i tražiti obeštećenje”, pojašnjava nam.
Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Ništa bez naloga
A što je s onima koji bi se našli u situaciji da konzumiraju taj sadržaj i budu uhvaćeni? Može li korisnik i na taj način biti kažnjen. Kako nam kaže Carić “vi zakonom možete odgovarati ako primjerice nosite krivotvorenu robu na sebi. Naravno, problematično je ako to činite svijesno, jer često se takva lažna roba prodaje kao prava.
Vrlo važno, premda je ova praksa riskantna za korisnike, doduše samo u teoriji, ipak smo djelomično zaštićeni. Naime, naš internetski promet, povezan s našom IP adresom, ne sme i ne može biti monitoriran bez sudskog naloga. “Za nadzor telekomunikacija vam je potreban sudski nalog” , kratak je bio Carić.
Kada se sve zbroji i oduzme, svaki internetski korisnik koji konzumira ovakve sadržaje je samo jedna riba u moru njih. Policiji je interesantnije pronaći sami izvor, pa nas ne čudi da je došlo do pojačane aktivnosti kako bi se suzbilo kršenje zakona.
Vremenski kaos prijeti Hrvatskoj: Na kartama vidjeli koji dan stižu vjetar, novi snijeg i hladnoća
Igra mačke i miša
Korisnike treba razumjeti. Mnogima nije jasno da je i intelektualno vlasništvo i dalje vlasništvo, a kopiranje odnosno preslika originala i dalje krađa, premda nike otuđen originalni komad intelektualnog vlasništva.
U nekim zemljama EU praksa ilegalnog preuzimanja je rijetka jer su kazne drakonske, dolaze brzu na adresu i najbitnije, učinkovito daju do znanja koisnicima da se to ne isplati. Kako je nemoguće zaustaviti rast i ponudu ilegalnog streaminga, streaming servisi će biti ti koji se moraju prilagoditi.
Njihova cijena je kada se pogleda omjer uloženog i dobivenog i dalje sjajne, ali nije za čuditi se da primjerice popularni Netflix polako gazi prema sportu uživo. Ovo je igra lovice mačke i miša gdje su “miševi” zapravo spretne mačke, a “mačke” slijepi miševi. Korisnik je uvijek jedan korak ispred.
