Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 16.30 parlamentarnim izborima pristupilo čak 50,06% građana.
Najveći odaziv je u 1. izbornoj jedinici (gotovo 58, 43 posto), u 6. (57, 63), te u 3. jedinici (52, 73 posto)., najmanji u 5. (44, 89 posto), 9. (46, 75 posto) i 8. izborna jedinica (48, 28 posto). Od gradova, najveći je odaziv u Varaždinu (59, 14 posto), Zagrebu (57, 47 posto), Krapini (56, 88), a na dnu ljestvice su Vukovar (43, 99 posto), Slavonski Brod (44, 42) i Dubrovnik (46, 06 posto).
To je najveća izlaznost od 2000. godine, potvrdio je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. Konačna izlaznost 2015. bila je 62 posto, godinu poslije 52 posto, a na prethodnim izborima za Sabor, u srpnju 2020. godine 46 posto.
Što je motiviralo građane?
Zagreb prednjači u izlaznosti, a stručnjaci su za specijalnu emisiju Nove TV pojasnili što je potaknulo građane da se odazovu izborima u velikom broju.
“Glavni je kriterij velike izlaznosti tamo gdje ljudi nešto žele promijeniti. Vidi se da je u Zagrebu izlaznost velika, komentirao je politolog Tihomir Cipek. Ljudi su željni promjena, a u tradicionalnim sredinama, kaže politolog, ljudi su zadovoljni i ne žele promjene”, rekao je. “Ovo je znakovito, imate mlade ljude koji žele sudjelovati. Većina bi slegnula ramenima da je netko rekao da će mladi ljudi čekati pola sata da bi glasali”, dodao je.
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, pak smatra da je bitnija mobilizacija glasača. No tek kad dođu rezultati izbora, sa sigurnošću će se moći reći što je motiviralo ljude da izađu na izbore.
“Ovo je zapravo izrazito pozitivno za Hrvatsku. Oni dosad nisu imali dovoljno poticaja da sudjeluju u izbornoj utakmici, ali pozivi da iskažu svoje mišljenje urodili su plodom. Ljudi u Zagrebu najpodležniji su da vikendom, nedjeljom kad su izbori, nisu doma, već putuju ili su negdje”, rekao je.
Glasovala polovica birača, njih 1,6 milijuna: MUP ima važnu informaciju za građane
