Dok čekamo Božić, mnogi se pitaju vječno pitanje: zašto se slavi baš 25. prosinca, kako se zna da je Isus baš tada rođen, tko su ljudi koji garantiraju da je to baš sve tako…
Vjeruje se da je Isus rođen nekoliko godina prije početka nove ere dok je vjerojatno umro negdje između 29. i 33. godine. Rani kršćani su izračunali Isusov rođendan tako što su danu Marijina začeća dodali vrijeme trudnoće.
Biblija ne spominje dan Isusovog rođenja, pa se može postaviti pitanje zašto se ovaj kršćanski blagdan slavi 25. prosinca. O tome postoje razne teorije, a ovdje ćemo se osvrnuti na dvije glavne. Jedna hipoteza polazi od poganskih vjerovanja, a druga od matematike i računanja.
Badnjak ispunjen bogatim običajima: Dan koji prethodi Božiću ima posebno značenje
Saturnalije i zimski solsticij
U starom Rimu su se sredinom prosinca slavile Saturnalije, a moguće je da je ovu svetkovinu zamijenio Božić. Bio je to blagdan posvećen staroitalskom bogu poljodjelstva Saturnu, a njegovo je slavlje bilo rezervirano za vrijeme kada bi poljodjelski radovi bili gotovi. Konkretno se ovaj blagdan slavio između 17. i 23. prosinca.
Saturnalije su započinjale prinošenjem žrtava u Saturnovu hramu. Na te se dane, kažu, nije radilo, barem nisu radili oni koji su si nerad mogli priuštiti. Osim toga stvari koje su bile zabranjene tada su bile dozvoljene, poput kockanja i golotinje. To ne znači da su se svi u vrijeme Saturnalija odavali porocima, ali oni koji su se odlučili za neku od inače zabranjenih radnji tada se nisu morali skrivati.
Ljudi su u te dane jeli i pili više nego što je uobičajeno, ali su se i darivali zbog čega nas Saturnalije jednim dijelom podsjećaju na proslavu današnjeg Božića. Neki opet smatraju da je Božić istisnuo jedan drugi poganski blagdan, onaj Nepobjedivog Sunca (Sol Invictus) odnosno Mitre koji se službeno slavio 25. prosinca od 274. godine. No za sada konsenzusa po tom pitanju nema.
Oslić a la bakalar: Brza i jeftina verzija omiljenog jela
“Poganske” svetkovine
Vrlo vjerojatno da su same Saturnalije imale svoje korijene duboko u prošlosti te da su vezane uz zimski solsticij i 21. prosinac, odnosno vrijeme kada je noć najduža, a dan najkraći. Nakon toga datuma dani se polagano produžuju, a noći postaju sve kraće što nagovještava svojevrsnu pobjedu svijetla nad tminom. “Poganske” svetkovine usko su vezane uz ritmove prirode i vrlo je vjerojatno da su baš one utjecale u nekoj od verzija na sam datum svetkovanja Božića.
Druga hipoteza polazi od matematičke računice prema kojoj su rani kršćani izračunali Isusov rođendan tako što su danu Marijina začeća dodali vrijeme trudnoće. Kako se Navještenje dogodilo 25 ožujka, datum Isusova rođenja je po toj računici pao na 25. prosinac. Smatra se da je Isus umro na isti dan na koji je i začet.
Zapravo, ne samo da je upitan datum i godina njegova rođenja već je upitno i vrijeme smrti. Vjeruje se da je Isus rođen nekoliko godina prije početka nove ere dok je vjerojatno umro negdje između 29. i 33. godine. Neovisno kojoj se tezi priklonili sigurno je da je ovaj kršćanski blagdan u Crkvi po prvi puta proslavljen 25. prosinca 336. godine.
