Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja, stoga stručnjaci svake godine prvi petak u veljači upozoravaju na ovaj problem.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pozornost za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
‘Opet mi je posao bio na prvome mjestu’
Svoje iskustvo s moždanim udarom za Zagreb.info ispričala je Martina Jakopović.
”Aktivni sam sportaš od ranih nogu i nisam imala simptome ranije, šetam redovito i zdravo se hranim, ali u tom periodu sam bila pod strašnim stresom zbog promjene posla i promjene stanovanja.
Taj dan sam radila drugu smjenu u bolnici, krenula sam se tuširati i u jednom trenutku mi se počelo vrtjeti. Vrtoglavice su postajale sve jače i legla sam u sobu.
Mama je došla do mene, a ja sam joj rekla da mi se užasno vrti i da mi je pritisak u glavi. Rekla sam joj da pozove hitnu. S obzirom na to da smo živjeli u blizini bolnice, tata me odvezao bolnicu. Sjećam se da sam zvala glavnu sestru i javila da ću kasniti, opet mi je posao bio na prvome mjestu.
Dalje se sjećam da mi se vrtjelo i da sam povraćala, a u jednom trenutku sam vidjela šarene klompice od bolničke sestre.”
Savjeti liječnika
”Samo sam slušala ne smijem ovo, ne smijem ono. Naprimjer, rekli su mi da više ne smijem vještati zavjese, što mi je jako čudno s obzirom na to da nemam ni 40 godina. Ipak, objasnili su mi mogućnosti i shvatila sam što smijem raditi. S druge strane, mogu nastaviti normalno živjeti”, ispričala je.
”Trebalo je godinu i pol da saznam koje su moje mogućnosti i ograničenja. Puno gore mi je bili nakon toga.
Martina je poslala poruku svim ženama kako se njezina priča ne bi ponovila još nekome.
”Svi imamo pravo stati i ne mora posao biti na prvome mjestu, ne mora kuća blistati. Svi možemo strašno puno toga, ali ne moramo. U redu je tražiti pomoć i u redu je sebi priuštiti malo odmora, a ne raditi dva ili tri posla.
Ne moramo sve same. Žalosno je da sam završila ovako da bih naučila da mogu tražiti pomoć u krečenju stana, a ne da radim sama muške i ženske poslove”, završila je svoju priču Martina.
Što je moždani udar?
Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira.
Znakovi po kojima ćete prepoznati ovu opaku bolest: U Hrvatskoj pogađa svaku desetu osobu
Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći.
Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati su životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i to su iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela.
Pojavljuju se iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora, iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida, iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice, iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem.
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među tri najčešća uzroka smrti. U 2021. godini od moždanog udara umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0% svih umrlih.
Od toga je 2 067 umrlih muškarca (6,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 951 umrlih žena (9,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2% od ukupno umrlih te dobne skupine.
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Trend smanjenja
Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2021.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 235,5/100 000 u 2000., na 93,3/100.000 u 2021.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje.
Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,1/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,3/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,2/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu moždanog udara kod žena na razini struke, ali i šire javnosti.
