Brojni Zagrepčani često imaju problema s različitim pripadnicima životinjskog svijeta koji ulaze u njihove domove ili ih ometaju tijekom uživanja u prirodi. Nedavno smo tako izvijestili o Zagrepčaninu koji je opisao problem vezan uz ‘uljeze’ u njegovom dvorištu.
Naime, radi se o pčelama koje su se naselile s vanjske strane objekta, odnosno u objekt kroz rupe na ciglama u dvorištu Zagrepčanina. U takvim slučajevima dobro je nazvati HPS-112, Hrvatsku pčelarsku službu, koja uklanja rojeva pčela u slučajevima kada se isti dosele i smetaju za normalan rad i život građana Republike Hrvatske.
Također, brojni građani tijekom ljeta muku muče sa stršljenima koji su upravo sada najaktivniji i često se naseljuju u blizini naselja ljudi, a ponekad čak i prave gnijezda u skrovitim vanjskim dijelovima kuća. Tako je jedan umirovljenik iz Zagreba nedavno u svojoj vikendici u Zagorju vodio ‘borbu’ protiv jedne čitave legije stršljena.
‘Ima ih ko mravi’
O borbi sa stršljenima i drugim kukcima koji su aktivni ovo ljeto raspisali su se Zagrepčani ispod ankete na Facebooku u kojoj smo im postavili pitanje – Imate li problema s najezdom stršljenova i ostalih kukaca ovo ljeto?
“Imala posjet stršljena u stan prošle godine par puta, skakavaca i kukaca, ali stavila sam mrežice na prozore i vrata ove godine pa sada nemam problema”, navodi jedna Zagrepčanka.
“Žohari i neki puzavci (tako sam ih ja nazvala) ima ih ko mravi kad je noć”, “S mravima”, “Najviše s komarcima”, “Stršljena ima kao nikad”, “Malešnica je puna crnih žohara”, komentirali su Zagrepčani.
‘Što se to događa’
“6-22 muhe/ 22-6 komarci – kuća prepuna traka, aparatića, sprejeva, ali gamad radi u smjenama, ali meni su najveći užas skakavci. Kad ti uđe u kuću ne možeš ga samo tako eliminirati – em grickaju, em skaču – uništavaju povrće u vrtovima, grickaju u kući. Sprejam ga tri minute on još živ”, opisala je svoje muke jedna Zagrepčanka.
“Samo s nekim prozirnim bubicama koji su po svom vešu koji se suši, a gricnu te da ne povjeruješ”, požalili su se neki na najezdu mrežastih stjenica platane i hrastovih mrežastih stjenica o kojima smo nedavno izvijestili.
Naime, te stjenice su bezopasne za ljude jer se hrane biljnim sokovima. Stručnjaci objašnjavaju da, kada padnu na tijelo, stjenice pokušavaju “gricnuti” misleći da su na drvetu, ali brzo odustanu kada shvate da to nije njihova hrana. Važno je napomenuti da ove stjenice ne sišu ljudsku krv.
Zagrepčanka o ‘pošasti’ koja je zavladala gradom: ‘Bila ih je hrpa i sve su hodale po meni’
Jednostavan način za rješavanje ovih bubica je dobro protresti odjeću nakon boravka u prirodi. Mrežasta stjenica platane ima organe za bodenje i sisanje, a od njihovih uboda može ostati crvenilo. Ipak, ne hrane se krvlju već biljnim sokovima, najčešće na lišću platana, zbog čega listovi dobivaju bijele točkice i gube zelenu boju.
