Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, polovina umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti, te gube u prosjeku oko 20 godina života. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u dobi od 15 godina i više u Hrvatskoj puši 33% odraslih osoba (34,0% muškaraca, 32,0% žena).
Nova moda su električne cigarete i vjepanje. Makar mnogi misle da opasnosti nema, da je to manje opasno nego obične cigarete, šareni aparatić za 6-7 eura koji miriše ekvivalent je 50 popušenih cigareta. Mnogima su e-cigarete način kako pušiti mogu u zatvorenim prostorima gdje je pušenje cigareta zabranjeno. Takvom je slučaju svjedočila zdravstveno osviještena Zagrepčanka koja smatra da je pušenje e-cigareta u zatvorenim prostorima jednako neprihvatljivo kao da se radi o običnim cigaretama.
“Došla sam s djecom u jedan zagrebački restoran nešto pojesti za ručak. Inače ne pušim i kad dođem u restoran očekujem da sam tamo sigurna od dima cigareta i moja djeca skupa sa mnom. Nisam, očito, računala na te nove e-cigarete. Sjeli smo za stol, a za stolom pokraj nas neka umirovljenica sa svojom obitelji. Osvrnula sam se pogledom u potrazi za konobarom i vidim starija gospođa, umirovljenica, se čudno drži, ogledava oko sebe i drži svoju torbicu na prsima ispred sebe.
To mi je bilo neobično. Kad odjednom, vidim ja diže ona torbicu kao neprimjetno prema ustima. Gledam što sad radi, a u tom trenutku izviri taj uređaj za pušenje e-cigareta. Bakica si lijepo cijelo vrijeme poskrivečki puši i to u restoranu. Skrivala je cigaretu ispod torbice cijelo vrijeme i pušila u restoranu”, ispričala je i dodala kako joj to jako smeta jer su i e-cigarete štetne zdravlje.
Marija iz ‘Života na vagi’ javila se iz bolničkog kreveta: ‘Plakala sam kad sam doznala’
“Nije u redu”
Kaže kako joj nije ništa rekla da ne radi scenu u restoranu. Nije ju htjela prijaviti osoblju jer je starija gospođa i nije joj htjela stvoriti neugodnost. “Nisam reagirala, ali to je zbilja nekulturno i seljački. Kad već postoje pravila da se puši u restoranu izađi van pa puši. I obične i te e-cigarete koje su isto zlo samo drugo pakiranje.”
Učestalo “vejpanje” ili redovita uporaba e-cigareta mogla bi dovesti korisnike u opasnost od demencije, srčanih bolesti i zatajenja organa, otkrila je nova britanska studija koja odbacuje tvrdnje da je takvo pušenje manje štetno od običnih cigareta.
Dok se “vape” i “vaping” općenito smatra sigurnijim od cigareta i korisnim alatom za prestanak pušenja, ankete su pokazale da oko 8 posto odraslih “vapea” nikad prije nije pušilo. Vladin prijedlog zakonskih izmjena dobio je potporu i oporbe, a njime Hrvatska preuzima europsku direktivu koja nalaže povlačenje izuzeća od raznih zabrana za e-cigarete.
To znači da će e-cigarete ili “grijani duhanski proizvodi” biti u istom statusu kao konvencionalne cigarete, motani duhan i lule. Bit će zabranjeni u zatvorenim prostorima, uključujući radna mjesta. Zabranjene će biti i arome u “grijanim duhanskim proizvodima”.
Posljedice pušenja
Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti, invalidnost i prijevremenu smrt, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.
Dijete, koje provede 1 sat u zadimljenoj prostoriji s nekoliko pušača ili u zatvorenom automobilu s jednim pušačem, udahne toliko štetnih kemikalija kao kad pušač sam popuši 10 ili više cigareta.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je blizu 700 milijuna djece ili skoro svako drugo dijete na svijetu, izloženo pasivnom pušenju odraslih. Svaki dan, tisuće i tisuće male djece nema drugi izbor, nego udisati duhanski dim: u obiteljskom domu, automobilu, na javnim mjestima, u kafićima i restoranima. Djeca ovise o odraslima, koji im trebaju omogućiti zrak bez cigaretnog dima.
Zagrebačka umirovljenica tužno priznala: ‘Evo što vam ja jedem svaki dan’
Okus cigarete
Za “užitak” pušenja odgovorno je oko 700 različitih aditiva koji stvaraju okus cigarete, ali prije svega nikotin, jedna od 4.000 supstanci koliko ih ima u duhanu. On utječe na rad desetak hormona u našem tijelu, ali kao što je odgovoran za užitak, odgovoran je i za bolest.
Osim opasnog katrana i ugljičnog monoksida, koji pušači udišu umjesto kisika, u cigareti su i otrovne tvari poput kadmija, insekticida DDT-a i acetona, ukupno oko 150 sastojaka definiranih i kao karcinogeni, tumorski akceleratori, citotoksični mutageni ili iritansi. Neke od tih supstanci izravno djeluju na sluznice, neke se otapaju u slini i gutaju, a neke apsorbiraju u krv. Jedini način na koji pušači mogu izbjeći izloženost visokim razinama ovih supstanci je da potpuno prestanu pušiti.
Posljedice pušenja duhana za zdravlje jasno pokazuju da je pušenje bolest koju treba prevenirati i liječiti kao i druge bolesti ovisnosti.
