Bombay je, prema nekim istraživanjima, najbučniji grad na svijetu. Višemilijunsko stanovništvo svakodnevno preplavljuje ulice ovog indijskog grada uz neizostavne trube koje se obilato koriste na svim vozilima. Od automobila do motociklista. Kako se već desetljećima na buku gleda kao na zagađenje, postaje jasno kako gradovi poput Bombayja smanjuju kvalitetu života.
Ponekad je bučno i u Zagrebu, samo što se o tome ne govori. Dok je primjerice mjerenje zagađenja u zraku egzaktna znanost s jasno definiranim limitima, kod buke koja se broji u decibelima situacija je ipak nešto drugačija. No, to ne umanjuje gradsko zagađenje koje svakodnevno muči dio Zagrepčana.
Kako nam je javila jedna čitateljica, situacija postaje nesnosna. “Jutros sam u centru grada prelazila cestu preko zebre. Zaustavio se automobil da me propusti i sve bi bilo ok da iza njega nije njih četvero u nizu ‘zasjelo’ na trubu. Nesnosna je ta buka, pa za to bi netko trebao odgovarati”. U neku ruku, čitateljica je u pravu. Buka je zagađenje, a s njom su propisane i kazne zakona.
‘Kuda ide ovaj naš lepi Zagreb?’
“Radim na Trgu žrtava fašizma i stalno se to događa, čujem kako trube jedni drugima po cijeli dan. Zatrubi jedan, dvoje i onda se svi pridruže. Generalno je velika netolerancija postala u prometu. I vozači psuju jedni druge ako se ne krene odmah kako su oni zamislili na žuto na semaforu.
Žene vozači su postale posebno agresivne – psuju, trube, gestikuliraju rukama koje dižu od volana, protestiraju. A sve zato jer je morala stati na zebri pješaku da prijeđe. I to sam nedavno doživjela. Pa kuda ide ovaj naš lepi Zagreb, kaj se događa?”, pisala nam je. Ovo je svakako pitanje koje muči veći broj ljudi. Ne samo one koji rade, već i one koji pokušavaju odmoriti.
Provjerili smo postoji li uopće kultura ispisivanja kazni za ove prekršaje, kako je uopće moguće provoditi sve u praksi kada je promet “živi” organizam. Prema pisanju Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, odnosno njihove web stranice, za buku u gradu Zagrebu zadužena su čak dva gradska ureda.
Mjerenje decibela
Za razliku od automobila, tramvaja i vlakova, koncerti na otvorenom su podložni vrlo strogim mjerenjima koje rade ovlaštene osobe. Zakoni i pravilnici su rasuti preko nekoliko dokumenata, a dopuštene visine u decibelima variraju i nije ih tako lako razložiti. One postoje, ali ih, barem se tako čini, rijetko tko provodi.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke, zona pod koju spadaju prometnice u gradu imaju propisanu najvišu buku u visini od 65 decibela tijekom dana. Prosječna truba u automobilu proizvodi preko stotinu.
Napomena, decibeli ne rastu proporcionalno, već poput Richterove ljestvice. Prevedeno, trube su jako glasne, prosječan bend s pozornice ne proizvodi toliko buke iz svojih instrumenata i pojačala.
Neki namjerno modificiraju vozila da budu glasnija
Mi smo poslali upit Državnom inspektoratu o provedbi ovog zakona. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo. Do tada, buku treba izbjegavati jer je izuzetno šteta za naše mentalno zdravlje. Čak se i na Redditu razvila ova rasprava, doduše pred koji mjesec, ali malo toga se u međuvremenu promijenilo.
Dok je naša čitateljica spominjala samo trube, što je s onima koji automobile koriste za glasnu vožnju, koja je glasna upravo zbog modifikacije određenih dijelova vozila. Policija ima puno pravo takvo vozilo poslati na izvanredan tehnički pregled, ali kako tvrdi jedan čitatelj, rijetko to rade.
Hrvatica zbog ovog u inozemstvu stalno plaća kazne, ali ne odustaje: Dugovi se samo gomilaju
