Mnogi gradovi suočavaju se s izazovima u održavanju čistoće i urednosti svojih javnih površina. Iako postoje različite strategije za očuvanje okoliša, često nisu dovoljne u borbi protiv neodgovornih građana. Radi se o onima koji svakodnevno bacaju opuške, papiriće ili žvakaće gume po nogostupima.
Inače, komunalne službe svake godine troše stotine tisuća eura na uklanjanje posljedica takvog nemara. Poseban problem predstavljaju žvakaće gume koje se s vremenom zapeku za podlogu, ali i opušci i papirići koje je potrebno sakupiti.
Znak koji je postavljen u Bruxellesu na jednom od tamošnjih trgova zabrinuo je jednog Zagrepčanina koji je posjetio taj grad. Naime, na znaku je bila naslikana prekrižena ruka koja baca otpad uz poruku: “Bacanje otpada – kazna do 350 eura”.
‘Nije mi bilo svejedno’
Zagrepčanin je bio začuđen visokom kaznom za taj prekršaj. “Bome mi nije bilo svejedno, jer mi se kazna učinila stvarno velikom. No, kako pločnik ondje nije bio baš najčišći na svijetu, pomislio sam da to služi samo kao upozorenje,” ispričao je Zagrepčanin za Dnevno.
Nadalje, kada je u pitanju bacanje smeća na ulice u Zagrebu, za to su također predviđene kazne. Naime, Odlukom o komunalnom redu donesenom prošle godine, točnije njenim člankom 133., zabranjeno je, između ostalog, “neovlašteno postavljati ili oštećivati košarice za otpatke, košarice za pseći izmet ili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada i rasipati komunalni otpad te onečišćivati prostor oko košarica za otpatke i pseći izmet te spremnika,
onečišćavati površine javne namjene bacanjem ili ostavljanjem reklamnih i drugih letaka na vozilima i predmetima na javnim površinama,” odnosno “obavljati radnje kojima se onečišćuju površine javne namjene ili propuštati obavljanje radnji kojima se sprječava onečišćenje površina javne namjene.”
Stanara razbjesnili susjedi koji tjeraju po svom: ‘Drugi bi im za to mogli suditi’
Visoke kazne
U Zagrebu su predviđene kazne za ove i mnoge druge prekršaje navedene u Odluci o komunalnom redu te se kreću između 500 i 1200 eura. Međutim, u Zagrebu nema znakova upozorenja poput onih u Bruxellesu, kao ni komunalnih redara koji bi to neprestano mogli nadzirati.
Sukladno tome, postavlja se pitanje imaju li ove kazne smisla i hoće li postići željeni učinak. S jedne strane, visoke kazne mogu poslužiti kao snažan odvraćajući faktor, ali bez adekvatne provedbe i svijesti građana, možda neće biti dovoljno učinkovite. Potrebno je raditi na jačanju svijesti o važnosti čistoće javnih prostora te educirati građane o posljedicama neodgovornog ponašanja.
Samo kombinacijom strogih kazni, učinkovitog nadzora i edukacije moguće je postići trajne promjene u ponašanju građana i očuvati čistoću gradova.
