Plinski štednjaci godišnje uzrokuju smrt 40 tisuća Europljana, emitirajući štetne tvari koje ulaze u pluća, prema izvješću koje pokazuje da je broj smrtnih slučajeva dvostruko veći od onog uzrokovanog prometnim nesrećama. Ovi štednjaci ispuštaju štetne plinove povezane sa srčanim i plućnim bolestima, ali stručnjaci upozoravaju da javnost nije dovoljno svjesna njihovih opasnosti.
Istraživači su pripisali 36.031 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje plinskim štednjacima u EU i dodatnih 3.928 u Velikoj Britaniji. Kažu da su njihove procjene konzervativne jer su razmatrali samo zdravstvene učinke dušikovog dioksida (NO2), a ne i drugih plinova poput ugljičnog monoksida i benzena.
Jedna trećina kućanstava u EU kuha na plin, a taj udio je i veći od 60 % u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Plinski štednjaci koriste fosilni plin i ispuštaju štetne tvari koje iritiraju dišne puteve.
Napišite nam i zašto.
Objavljuje Zagreb.info u Petak, 21. studenoga 2025.
‘Ako nestane jedno, imaš drugo’
Plinski štednjak koristi se i u velikom broju kućanstava u Hrvatskoj, a mi smo naše čitatelje u anketi pitali preferiraju li više plinski štednjak ili štednjak na struju. Evo i što su nam rekli: “Kombinirani. Logično, ak nestane struje imaš plin, ak nestane plina imaš struju”, “Struja, najsigurnija”, “Ni jedno ni drugo , bolje peći na drva”, pisali su.
“U gotovo svakoj profesionalnoj kuhinji se nalazi plin, pa se postavlja pitanje zašto se onda u kućanstvu ne može kuhati na plinskom štednjaku?”, “Indukcija. Brzo kuha, brzo se ohladi radna površina i lako se čisti”, “Kombinirano 3plin+1struja”, “Plin bez razmišljanja i uvijek imati 2 boce”, nizali su se komentari.
Jedan je Zagrepčanin opisao horor koji ga je snašao zbog korištenja plinskog štednjaka: “Imali smo požar na mom katu. Svi imali plinske boce. Od onda nikad više plin u stan”, poručio je.
