Potvrde o plaćanjima i uplatnice trebali bi se čuvati dosta dugo, a radi se o periodu od jedne do deset godina, ovisno o vrsti naplate. Naime, čuvanje potvrda važno je u slučaju primitka opomena o neplaćanju koje mogu nastati zbog, primjerice, krivo unesenog broja računa primatelja.
Ipak, bez obzira na navedene rokove, stručnjaci savjetuju da se računi čuvaju i dulje od tog vremenskog perioda. Razlog za to je taj što tvrtke često znaju pokrenuti proces ovrhe nakon isteka nekog od roka. Zbog toga se predlaže da se svi računi i potvrde čuvaju deset godina, nakon čega nastupa zastara za ovrhu, prenosi zgradonačelnik.hr.
Također, važno je znati da se zastara ne podrazumijeva, nego se potrošač na nju treba pozvati pisanim putem, tvrtki koja je izdala račun. S obzirom na navedeni period čuvanja računa, brojni Zagrepčani osvrnuli su se na svoju praksu čuvanja i to na našim društvenim mrežama.
‘Naravno da treba’
Dio građana naveo je da svoje potvrde čuva te da ih svakako treba čuvati što dulje. “Naravno da treba, a i ne traže jesti pa neka ih i 100 godina ako treba”, “Već imam cijelo skladište”, “Godinama”, “Unazad deset godina”, “Pet godina”, “Do sada tridesetak godina”, navodili su.
“Barem 50 godina! Kod nas možeš ostati bez kuće ako slučajno zaboraviš jedan mjesec platiti. Ne obavijesti te za sljedeći mjesec, već namjerno pusti da prođe desetak godina, pa ti onda nabije kamatu od 10 000 posto. Čak ako i oni pogriješe, a ti više nemaš račun, moraš podmiriti dug. Ako pak sačuvaš račun, oslobodit će te plaćanja računa, ali ne i troškova ovrhe, iako je bila njihova greška!”, navodi jedan Zagrepčanin.
“Ja imam još od moje prabake, sve razvrstano u kuvertama”, “Imam sve račune od 1980. godine pa na ovamo. Je li to dovoljno dugo?”, poručili su neki, dok su drugi naglasili kako je takvo čuvanje nepraktično. “Kako, jednu sobu za registratore s potvrdama?”, “Trebaš jedan stan za čuvanje računa”, navodili su.
‘Zašto postoje računala?’
S druge strane, nekima nije jasno zašto postoji moderna tehnologija, ako oni i dalje moraju čuvati ‘papire’. “Zašto postoje kompjuteri? Onda je trebalo ostati sve ručno i super. I dalje ako nemaš fizički dokument ne vrijedi jer iz arhive brišu. Sve velika prevara”, požalili su se.
“Pa sad plaćamo putem mobitela i trajnim nalogom, nemamo više što čuvati”, “Što radi elektronski sustav, zbog čega ga imamo?”, “Što je s plaćanjem trajnim nalogom”, upitali su neki građani, na što su se nadovezali drugi.
“Itekako treba čuvati. Nisu bezveze propisi za državni arhiv, ‘koji mora imati arhivski ispit, a što kada se dogodi da plaćate nešto trajnim nalogom i ti podaci nisu prebačeni na drugo računalo i dođe Vam ovrha nakon xy godina, a Vi nemate račun”, objasnila je jedna Zagrepčanka.
Potvrde o plaćanju trebaju se čuvati dosta dugo: Mnogi ne znaju za ova pravila
Sva pravila
Podsjetimo, jednu godinu potrebno je sačuvati račune za električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, telefon, internet i mobitel, čistoću, uslugu obavljenu za potrebe kućanstva, pristrojbu HRT-a, poštu, telegraf i telefon, pretplatu na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena.
Također, tri godine savjetuje se čuvati potvrde o plaćanju računa za komunalnu naknadu, pričuvu, grobnu naknadu, dopunsko zdravstveno osiguranje, najamninu i naknadu štete.
Nadalje, pet godina potrebno je čuvati kazne za parking, ugovore o životnom osiguranju, dok je u periodu od šest godina potrebno čuvati poreznu obvezu. Također, obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela čuva se deset godina.
