Visoke cijene stanova za najam ili kupovinu posljednjih godina stvaraju probleme brojnim građanima u Hrvatskoj koji sa svojim primanjima jednostavno ne mogu podmiriti toliko visoke iznose troškova života. Zagreb je uz gradove na obali u najskupljim mjestima u Hrvatskoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu u 2023. godini bila je 2.684 eura, dok je prema podacima Strukovne grupe za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, prošle godine prosječna cijena kvadrata u Zagrebu bila između 2300 i 2600 eura, ovisno o kvartu.
To znači da bi, uzevši prosječnu cijenu od 2450 eura po kvadratu, stan od 60 kvadrata u Zagrebu koštao 147 tisuća eura. Međutim, stanovi blizu centra i u poželjnijim kvartovima su skuplji, a veliki problem je i podizanje kredita, koje s prosječnom plaćom praktički više nije moguće u iznosu za koji bi se mogao kupiti neki za dugotrajan život pristojan stan.
Za manje će priuštiti više kvadrata i auto
Jedan čitatelj nedavno nam je opisao svoju situaciju u kojoj je imao priliku dizanja kredita u iznosu od 200 tisuća eura za kupovinu 60-kvadratnog stana u Dugavama, međutim odlučio se za posve drugačiju opciju, koja mu, kako se čini, otvara šanse za kvalitetniji život.
Umjesto dizanja stambenog kredita, odlučio se za kupovinu trošne prizemnice u blizini Zagreba koja ga je stajala 25 tisuća eura. Za obnavljanje prizemnice utrošit će još 45 tisuća eura, a budući da će živjeti izvan Zagreba kupit će i novi auto, za koji planira dati 30 tisuća eura.
“Bolje mi je da dam 100.000 eura za sve to, nego da dam 200.000 eura za neki novi stan u Dugavama, koliko su me tražili, tamo gdje Nepalci bacaju smeće kroz prozor, smrdi Jakuševac, ovdje pijem čistu vodu, gledam zvijezde i imam sve novo za duplo manje“, ispričao nam je.
Pripreme za najgore: Obiteljima na adresu stiže vodič za ratna stanja i krize
‘To je trend iz Njemačke’
Zatim je otkrio da je na ideju došao zbog trenda koji je primijetio dok je radio u Njemačkoj. “Uostalom to je trend iz Njemačke gdje sam radio, tamo Nijemci sele na selo, pa ulažu u kvalitetu života i istina putuju po 100 kilometara dnevno i više. Ja ću obilaznicom trebati 35 minuta do Španskog gdje radim… pa nekad iz Dubrave do Španskog treba više”, ispričao je.
Trend povećanog interesa za kućama na periferiji posebno je primjetan u većim gradovima poput Berlina. U posljednjih pet godina, udio ljudi koji žele iznajmiti stan u središtu Berlina pao je za gotovo 20 posto. Početkom 2024. samo 43,1% svih upita za pretraživanje odnosilo se na stanove u centru, dok je ostatak bio usmjeren na periferne dijelove grada i okolicu.
Osim toga, pandemija COVID-19 promijenila je percepciju rada i stanovanja. S porastom rada od kuće, mnogi su shvatili prednosti života izvan gradskih središta, gdje mogu dobiti veći životni prostor po pristupačnijoj cijeni. Kuća s vrtom i garažom, što bliže poslu, dječjem vrtiću ili školi, još uvijek je san mnogih u Njemačkoj. Međutim, u posljednje vrijeme ga je uspjelo ostvariti samo manji dio njih, što je dovelo do pada cijena nekretnina nakon godina neprestanog rasta.
