Inflacija i cijene stanova su i dalje među gorućim temama. U siječnju su uvedena nova pravila o kreditiranju, kojima je cilj usporiti zaduživanje kućanstava. Cijene najma stanova u Zagrebu uglavnom se kreću između 600 i 800 eura, što je praktički polovina prosječne plaće.
U takvim uvjetima odlazak od roditelja i početak samostalnog života zvuči veoma izazovno. Ipak početne plaće u svim sektorima puno su veće nego što su bile prije desetak godina. Dok je nekoć pripravnik radio za svega tisuću kunu, danas i početnici imaju najmanje minimalnu plaću, a iznosi koje isplaćuju državne firme jednaki su, ako ne i veći onima kod privatnika.
Neki tvrde da mladi žive bolje nego ikad, a dio ih se pak žali da jedva preživljavaju. Zagrepčani su nedavno o toj temi raspravljali i na popularnoj društvenoj mreži Redditu, nakon što je jedna Zagrepčanka pitala kako žive ljudi dobi od 25 do 30 godina.
‘Lijepi skok u gospodarstvu’
“Prije 10 ili više godina kad sam ja imao 25 +-, svatko tko je u toj dobi imao posao se smatrao dobrostojećim, neovisno o plaći. Danas, ti imaš 25 godina, sama rentaš stan u glavnom gradu, nemaš sa strane financijsku pomoć i osjećaš se financijski OK. U moje vrijeme bi bila glavna riba za udaju. Uglavnom, lijepi skok generalno u gospodarstvu u samo 10 godina”, napisao je jedan korisnik.
Jedan korisnik pak je napisao da je s medijalnom plaćom teško preživjeti. “1156 eura (ili manje) je ono što polovica svih stanovnika RH dobije na kraju mjeseca. I sad ako si samac, a 600 od toga ode na najam, tebi ostane 556 eura za preživjeti. 4200 kn. Kako od toga uštedjeti išta za stan jednog dana, za auto? A tu gledamo SREDINU, dakle masa ljudi ima i znatno niže od ovoga. OK, najčešće su ljudi skupa, pa su to 2 plaće za 1 najam, al za samca…uff. Doslovno si osuđen zbog najamnine nikada ne uštedjeti za nešto svoje. Moderna verzija ropstva”, napisao je.
Jedan korisnik smatra da se ljudi te dobi mogu podijeliti u jednu od tri skupine. “Većina ekipe koje znam u tim godinama su u neke od ove 3 situacije: još studiraju i žive s roditeljima – ne žale se jer rade neki studentski posao i sve pare troše na sebe; rade ali su im roditelji kupili stanove i dobar dio novca troše uglavnom na putovanja ili (rjeđi slučaj) aute – najbolje im je, ali najviše se žale; rade, ali nemaju podršku roditelja i žive sami i sve si sami moraju financirati – objektivno im je najteže i s pravom se žale”, smatra ovaj korisnik.
Zagrepčani u strahu, dijele se slike upozorenja po kvartovima: ‘I moj su stan tako označili’
‘Svi se samo volimo žaliti’
Još jedan korisnik smatra da se puno ljudi jednostavno uživa žaliti. “Ne mislim da svi krpaju kraj s krajem, nego se svi samo volimo žaliti kako nam je teško. Plus, 80 % ljudi koje poznajem ne znaju s novcem. Ispi*de svoje plaće na gluposti, ne znaju štedjeti i onda žive od plaće do plaće”, napisao je.
Još korisnika napisalo je da brojni Hrvati žive iznad svojih financijskih mogućnosti. “Da se razumijemo, nije svima bajno. Ali ima jako puno ljudi koji troše van vlastitih mogućnosti. Svi znamo nekoga tko jedva krpa kraj s krajem, ali svakih 5 godina kupi nov novcat auto na leasing. Nekoga tko jedva krpa kraj s krajem, al jednom godišnje ode na ljetovanje od 2 tjedna i otplaćuje to na rate do idućeg ljeta”, istaknuo je.
Podsjetimo, prosječna neto plaća za ožujak u ove godine iznosila je 1448 eura, dok je medijalna plaća iznosila 1200 eura, objavio je Državni zavod za statistiku. Usprkos ekonomskoj krizi, to nominalno za 9,2 posto, odnosno realno za 5,8 posto više nego u istom mjesecu lani, pa u prosjeku Hrvati ove godine ipak žive malo bolje.
