Brojni sudionici u zagrebačkom prometu često se žale na nesnosne gužve, nekulturu pojedinih vozača ili pješaka te cjelokupnu situaciju koja za njih postaje neizdrživa. Osim što im prometni ‘kolaps’ u Zagrebu stvara nervozu, dio Zagrepčana navodi da im vožnja po glavnom gradu izaziva anksioznost. Svoje iskustvo jedan je Zagrepčanin podijelio na društvenim mrežama.
“Auto koristim možda 1-2 puta tjedno, ne diraju me gužve jer su prilika za poslušati nešto dobre glazbe ili nabaciti dobar podcast. Ono što me ubija je nešto što zadnjih nekoliko tjedana osjetim više nego ikad otkako sam položio vozački 2018. do te mjere da me pere anksioznost na samu pomisao da idem nekamo autom – bezobrazluk svih sudionika u prometu, ne samo vozača, već i pješaka.
Ljudi voze 150 preko ograničenja posvuda, nedostatak žmigavaca, kompletno ignoriranje traka za tramvaje/autobuse jer je nekima njihovo vrijeme puno bitnije od ostalih. Danas sam dva puta imao priliku vidjeti, dok sam čekao pred zebrom da pješaci prođu, kako me auto zaobilazi punom brzinom, sva sreća pa su u oba navrata pješaci aktivno pazili na svoj život inače bih dva puta morao zvati hitnu”, opisao je korisnik na početku objave na Redditu.
‘Najžalosnije mi je kad to rade roditelji s djecom’
“Ljudi pričaju na mobitelima, lete kroz crveno, oduzimaju prednost kao da sutra ne postoji. Divljaštvo, nepoštivanje ostalih vozača, standard zagrebačkog vozačkog bontona. Pješaci isto kao da su gori nego ikad. Može zebra biti koliko god blizu, ako su si ljudi naumili prijeći cestu, to će i napraviti. Najžalosnije mi je kad to rade roditelji s djecom.
Činjenica da se djeca od malena uče kako prometna pravila ne postoje i da oni prelaze cestu kako njima odgovara je fascinantna nekome koga je majka držala na crvenom i ni makac dok se ne upali zeleno. Mrzim voziti po Zagrebu”, poručio je korisnik u objavi na Redditu i tako pokrenuo raspravu.
Brojni Zagrepčani u komentarima su navodili da svakodnevno viđaju nepoštivanje prometnih pravila po Zagrebu te da na neugodne situacije i bezobrazno ponašanje u prometu nastoje ostati neutralni.
Dodatak pješačkoj zoni u centru pokrenuo raspravu: ‘Tu ne može biti’
Karakteristike stresa kod vozača
O ponašanju u prometu i osjećaju nelagode koje određene situacije mogu izazvati govorila je profesorica psihologije Ljiljana Mikuš iz Hrvatskog psihološkog društva. Između ostalog, poručila je da na sprečavanje anksioznosti kod vozača može utjecati uvođenje psiholoških spoznaja u obuku budućih vozača u autoškoli, medijska promocija defanzivne vožnje te psihosocijalni tretman agresivnih vozača i višestrukih prekršitelja.
“Kombinacija kognitivnih i opuštajućih intervencija pokazala se dobrom za smanjenje
agresivnosti kod vozača, vježbanje na način da se vizualizira frustrirajuća situacija u
prometu uz vježbu na simulatoru”, objašnjava Mikuš, uz napomenu da se takve prakse još uvijek ne provode u Hrvatskoj.“Stres vozača može se manifestirati kao agresivno ponašanje u vožnji – nepotrebno zaustavljanje vozila, česta ili brza promjena prometne trake, prolazak kroz crveno svjetlo, trubljenje, izlazak iz vozila i prijetnja, napad, tučnjava ili ozljeđivanje drugog vozača, putnika, pješaka, biciklista ili druge osobe”, navodi Mikuš.
Dilema oko rotora, umalo izbjegli sudar: ‘Frajer je izašao van da bi me tukao’
‘Tjeskoba i sumnja u vlastite sposobnosti’
Također, profesorica psihologije objašnjava da gradska prometna infrastruktura uglavnom nije prilagođena povećanom broju vozila i povećanom broju pješaka i biciklista, pri čemu je promet usporen, dolazi do zagušenja i prometne gužve, a posljedično i do osjećaja nelagode kod sudionika u prometu.
Nadalje, Mikuš navodi da anksiozni stil vožnje obilježavaju tjeskoba i sumnja u vlastite sposobnosti. Zaključno, psihologinja napominje da bi u postupku osposobljavanja budućih vozača, osim stjecanja vještine vožnje i učenja prometnih propisa, bilo potrebno sustavno utjecati na oblikovanje pozitivnih stavova u odnosu na prometne propise i pravila te uvažavanje drugih vozača i sudionika u prometu.
