Građani postaju sve više svjesni svjetlosnog zagađenja, čiji su učinci višestruko štetni. Zbog difuznog svjetla ne može se vidjeti zvjezdano noćno nebo, a jaka svjetlost remeti prirodan ciklus mnogih životinjskih vrsta, koje gube mogućnost orijentiranja u okolišu. Također bljeskovi mogu biti opasni za promet jer odvraćaju pažnju vozača.
Grad Zagreb nedavno je započeo izradu plana za sukobljavanje sa svjetlosnim zagađenjem. Plan je grafički i tekstualno svaku ulicu smjestio u određenu zonu, kojih bi bilo pet. Očekivano, slabo nastanjena područja će “tapkati u mraku” dok će strogi centar biti adekvatno osvijetljen. Tako će primjerice rezervati u Parku prirode Medvednica i područja značajnih krajobraza biti gotovo potpuno u mraku, dok se na Trgu bana Jelačića i okolnim ulicama dopušta najviše osvjetljenje.
U planu rasvjete uvodi se i takozvani svjetlostaj. Počeo bi sredinom noći i trajao tri sata, a tada se intenzitet dekorativne, krajobrazne i prigodne rasvjete te oglasnih ploča mora smanjiti na 50 posto od početnog intenziteta ili se mora ugasiti. Oglasne ploče veće od 20 četvornih metara moraju se isključiti.
‘Nakon toga, Zagreb je tamna graba’
Prijedlog je u javnom savjetovanju još tjedan dana. Gradska uprava slijedit će logiku da se osvijetle urbana područja, dok se područja gdje ljudi nema biti u mraku. Za razliku od ljudi, životinje se teško prilagođavaju na umjetno svjetlo, koje im glavno narušava kvalitetu života.
Potaknuti vijesti o mogućem uvođenju svjetlostaja, pitali smo čitatelje “je li Zagreb dovoljno osvijetljen noću“, a naišli smo na razne komentare, od onih koji smatraju da je potrebno više svjetla, do onih koji pozdravljaju najavljene mjere.
Neki su usporedili Zagreb s drugim velikim europskim gradovima, a spominjala se i Amerika. “Nakon što sam vidjela Budimpeštu po noći, Zagreb je tamna graba”, “Šljašti kao i svaki europski grad”, “Zašto mora biti previše svjetla. Kad sam bila kod sina u Americi kod njih je svjetlo noći još zagasitije. Čemu trošiti toliko za jaku rasvjetu”, nizali su se razni komentari.
‘HNK je nebulozno previše osvijetljen’
Jedna Zagrepčanka ostavila je dirljivi komentar o tome kako su se krijesnice povukle iz grada.
“Ovako možda ima previše reklama, ali mislim da što se tiče svjetla nije toliko strašno. Kao prvo Zagreb je veliki grad i mora biti svjetla, kao drugo ugodnije je i barem prividno sigurnije ići kad ima svjetla. Ne bih baš sad usporedila Zagreb s New Yorkom da smo toliko pretjerali.
Jedino što mi nedostaje su krijesnice koje smo kao djeca često hvatali, pa puštali, ali kod mene je vanjska gradska rasvjeta ostala relativno ista kao prije. Nije se nešto posebno povećala. Voljela bih samo da se krijesnice hoće vratiti. I pročitala sam što je svjetlostaj i ako se može izbalansirati taj dio gdje se priroda (npr. Sljeme) manje osvijetli, ali grad ostaje osvijetljen to je već OK, jer ipak zbog sigurnosti grad bi morao ostati pod svjetlom”, napisala je jedna Zagrepčanka s lijepim sjećanjima iz djetinjstva.
Netko je istaknuo da su pojedina mjesta u Zagrebu previše osvijetljena, a drugi pišu da su pak neke lokacije zanemarene.
“HNK je nebulozno previše osvijetljen. Reflektori doslovno vrište sa svih strana, ljudima vidiš samo dio nogu. Nikada nije bilo tako neugodno navečer prošetati ili tamo sjesti. Pa te drečave boje na semaforima, farovima automobila. Netko se potrudio, i još se trudi, da grad preko dana sve gore izgleda”, komentirali su čitatelji.
“Ima još nekih ćoškova u gradu Zagrebu gdje je svjetlost slaba ili je nema. Možda bi bilo dobro da se i tamo posvijetli”, “Nisu baš sva mjesta osvijetljena kako bi trebala biti s s obzirom na to da ove lampe puno manje daju svjetlost dok reklame svijetle ko da smo u L. A.”, dodali su drugi.
Prijedlog odlazi s javnog savjetovanja krajem idućeg tjedna, a nakon toga ćemo znati kad će ići u implementaciju i što točno možemo očekivati. Svjetlosno zagađenje postaje jedno od važnijih tema u javnosti, a ljudi postaju više svjesni njegovog utjecaja na okoliš i životinje.
Zagrepčani se raspisali o elitnim stanovima u centru: ‘Jedno od najbolnijih ubojstava prostora’
