Svjetski tjedan zdravlja obilježava se u travnju, a svake godine u to se vrijeme upozorava i educira o određenim temama u zdravstvu. Poznato je da zdravstveni sustav u Hrvatskoj ima mnogo problema. Neke od zamjerki su njegova tromost i sporost.
Kritike na zdravstveni sustav dolaze od onih koji rade u sustavu, liječnika i medicinskih sestara i tehničara pa sve do pacijenata koji često na specijalističke preglede čekaju i po godinu dana. Svake godine najavi se barem jedna reforma i nešto se pokrene, ali problema i dalje ima mnogo.
Povodom Svjetskog tjedna zdravlja upitali smo naše čitatelje što misle o zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj te može li se on poboljšati – Kako bi se u Hrvatskoj mogao poboljšati zdravstveni sustav za građane? Odgovora i problema bilo je mnogo.
Zanimaju nas vaši prijedlozi. 🙂
Objavljuje Zagreb.info u Srijeda, 10. travnja 2024.
Moderno opremljene bolnice
Građani su u komentarima iznosili svoje prijedloge. “Tako da svaka županija ima bolnicu opremljenu modernim aparatima i stručnim osobljem”, “Smanjiti liste čekanja svih pretraga”, “Razdvojiti javno i privatno zdravstvo”, navode neki.
Sukladno tome, neki smatraju da bi se politika trebala manje miješati u zdravstvo. “Najprije na mjesta ravnatelja staviti ekonomske stručnjake. Provesti reviziju svih računa. Ograničiti broj sati koje u državnom sustavu može raditi liječnik koji radi i privatno. Sve krađe sankcionirati, a ne unaprijediti”, mišljenja je jedna Zagrepčanka.
“Napraviti dobru reorganizaciju radnog vremena po bolnicama, uvesti preglede vikendom da bi se smanjila lista čekanja, a doktorima koji rade vikendom osloboditi slobodan dan u tjednu, obavezno povećati plaće medicinskom osoblju, uvesti nagrađivanje za rad, liječnicima riješiti stambeno pitanje, osposobiti liječnike za očitavanje nalaza magnetne rezonancije”, objašnjavaju neki.
Privatna praksa
Nadalje, neki smatraju da je rješenje obavljanje pregleda u privatnim bolnicama preko HZZO-a. Također, dio navodi i da se za zdravstvo plaćaju veliki doprinosi te da bi se taj novac trebao iskoristiti pametnije, na kupovinu uređaja, besplatne godišnje preventivne sistematske preglede i prioritizaciju bolesnika sukladno dijagnozama.
“Država mora graditi javno zdravstvo i omogućiti svim građanima brzu i kvalitetnu uslugu. Nema smisla da država ulaže novac u privatni sektor u kojem se ljudi ne mogu liječiti preko HZZO-a. Prema tome privatni sektor da, ali vlastitim sredstvima i kadrovima. Tko može neka plati i liječi se privatno, ako je kvaliteta usluge brža i bolja. Tako bi se razvijala zdrava konkurencija javnog i privatnog zdravstva”, mišljenja je jedan Zagrepčanin.
Neki ističu da bi liječnici i drugo medicinsko osoblje trebali imati veće plaće, ali i da oni koji rade privatno, ne bi trebali biti u državnim bolnicama. “Manja plaća političarima, viša medicinskom osoblju. I opremiti bolnice onako kako bi zapravo i trebalo biti”, “Razdvojiti privatno i državno, ne može doktor imati svoju ordinaciju i biti zaposlen u bolnici, njemu su njegova sigurnost i zarada na prvom mjestu”, navode neki.
Situacija se ne pomiče s mrtve točke: ‘Pacijenti trpe posljedice zbog zanemarivanja’
Nove bolnice
Uz sve probleme, dio ističe da je rješenje izgradnja novih bolnica. “Treba početi graditi nove bolnice i uz sestre i doktore koji su nesumnjivo dobri, treba malo bolja organizacija i to je to”, “Nova bolnica u Blatu”, “Povećati broj radnika, doktora i sestara i plaćati im bonus po odrađenom pacijentu”, navode.
Modernizaciju cijelog sustava neki smatraju dobrim rješenjem. “Primjerice, da ne šaljete trudnice i invalide da osobno nose potvrditi potvrde za pomagala i doznake. Jer u 21. stoljeću gdje postoji e-mail to nije normalno”, ističu neki.
Da u cijelom zdravstvenom sustavu nedostaje kulture navodi dio Zagrepčana. “Tako da se ljudi počnu ponašati pristojno, s obje strane fronte”, “Za početak da educiraju doktore opće prakse pa djelatnike na prijemnom šalteru. Da ne čekam tri sata da bi mi doktor rekao da odem u drugu bolnicu”, zaključuje dio Zagrepčana.
