Europska unija nedavno je odobrila upotrebu brašna dobivenog od ličinki žutog crva brašnara (Tenebrio molitor) u prehrambenim proizvodima. Takvo brašno bogato je proteinima, željezom, cinkom i vitaminom B12, a sadrži između 50 i 55 posto proteina te svih devet esencijalnih aminokiselina.
Ovo visoko proteinsko brašno može se koristiti u malim količinama u proizvodima poput kruha, kolača, sira, tjestenine i prerađenih proizvoda od krumpira. Dozvoljene količine su ograničene: kruh smije sadržavati maksimalno četiri grama ovog brašna na 100 grama gotovog proizvoda, dok je za sir maksimalna količina jedan gram na 100 grama proizvoda.
Iako pomisao na konzumaciju insekata kod mnogih izaziva gađenje, procjenjuje se da su insekti sastavni dio prehrane za oko dvije milijarde ljudi širom svijeta. U Europskoj uniji već su odobrene četiri vrste insekata za upotrebu u prehrambenim proizvodima: osušeni žuti crv brašnar, migratorni skakavac, kućni cvrčak i larva žitnog kukca.
‘To je najmanji problem’
Tim povodom mi smo u našoj Facebook anketi pitali naše čitatelje bi li probali takvo brašno, a neke od najzanimljivijih odgovora smo izdvojili.
“Međutim bit ću prisiljen jesti isto ne znajući da to jedem. U svakom brašnu će biti 4 posto ovoga brašna, a na pakiranju u kojem je 10 posto i više mora biti posebno istaknuto. Toliko o tome”, “Mislim da ga svi papamo samo je ovo sad službeno”, “Jedemo mi crve svaki dan samo se ne vide”, “Tko zna koliko smo već pojeli i ne znajući”, pisali su neki od građana.
“Crvi su najmanji problem u svemu što se nalazi u kruhu”, “Zakaj ne, pa ljudi to jedu već stoljećima”, “Sad više nećemo znati kakvo je brašno kad sve izmiješaju i pomješaju”, dodali su drugi.
“Od sad u dućan nosim ne naočale nego povećalo za ona sitna slova na deklaraciji”, “Od sad nosim naočale i čitam deklaraciju. Dabogda se udavili u crvima svi koji su glasali za to”, zaključili su neki od čitatelja.
Krenuo bojkot pekarnica i trgovina, javili se iz platforme Halo, inspektore: ‘Govore da nema smisla’
