Na današnji datum prije pet godina, 25. veljače 2020., u Hrvatskoj je zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom. Riječ je bila o 26-godišnjem mladiću koji je se kući vratio s nogometne utakmice u Milanu. Ministar zdravstva Vili Beroš odluku o proglašenju epidemije koronavirusa donio je 11. ožujka.
Prvu psihološku granicu od 100 zaraženih, Hrvatska je prošla 19. ožujka, a onu od 1000 zaraženih prošla je dva tjedna nakon – 2. travnja. Prva smrt uslijed komplikacija bolesti covida-19 zabilježena je mjesec dana od pojave virusa u Hrvatskoj, 25. ožujka. Do ljeta je dnevni broj novozaraženih bio relativno nizak, ne prelazeći maksimalnih 96, a u svibnju i lipnju bilo je dana kada nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze. Posljednji takav dan od početka epidemije bio je 12. lipnja, kada je ukupni broj zaraženih bio 2249. Psihološka granica od 100 umrlih prijeđena je 25. svibnja.
Prve restriktivne mjere Stožer je donio u ožujku. Tako je 16. ožujka započela provedba odluke o obustavi izvođenja nastave u obrazovnim ustanovama i uspostave nastave na daljinu. Stožer je u ožujku dobio veće ovlasti, a 19. ožujka donio je odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet osoba na jednom mjestu. Zatvorene su i trgovine koje ne prodaju nužne prehrambene, higijenske i medicinske proizvode.
Popuštanje mjera
Rad kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih natjecanja, treninga, radionica te su obustavljena vjerska okupljanja, dok su poslodavci bili obavezani organizirati rad od kuće. Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak preko granica.
Javni prijevoz privremeno je obustavljen 21. ožujka, a tada je i strogo ograničeno zadržavanje na ulicama i javnim mjestima, a trgovine su radile skraćeno. Dva dana kasnije, zabranjeno je napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za opravdana putovanja morali imati propusnicu.
Zbog dobre epidemiološke situacije, mjere popuštaju u travnju, pa je tako u svibnju proradio javni prijevoz, ugostiteljski i vjerski objekti, a dio škola je i dalje bio online. U proljeće 2020. aktualne su bile i svakodnevne konferencije za medije Stožera koje su bile vrlo gledane. Građani su Stožeru u početku dali potpuno povjerenje, koje je postepeno kod dijela javnosti izgubio zbog dopuštanja iznimki za vjerske obrede i parlamentarne izbore, a kasnije i za održavanje Dana sjećanja u Vukovaru.
Pandemija koronavirusa proširila se na Hrvatsku 25. veljače 2020. godine 🦠
Prvi slučaj potvrđen je u Zagrebu. Obolio je…
Objavljuje Zagreb.info u Ponedjeljak, 24. veljače 2025.
‘Osjećamo posljedice’
Danas, pet godina nakon, životna svakodnevica se vratila u ‘normalu’, a o koronavirusu se gotovo više ni ne priča. Ipak, mnogima su dani izolacije još uvijek živi u sjećanju, te se tog perioda nerado prisjećaju. U našoj Facebook anketi upitali smo građane kako je na njih utjecala pandemija, a odgovori su različiti.
“Loše. Branili su mužu da dođe na porod našoj četvrtoj kćeri. Branili su nam da putujemo u drugi grad, ZG-VŽ, posjetiti umirućeg oca, branili su, branili, branili”, “Izgubila sam mlađu sestru koja nije bila kormobiditetna”, “Direktno nije tada pandemija nije utjecala, no danas moja djeca osjećaju posljedice zatvaranja, gubljenja socijalnih kontakata, itekako je utjecalo na njihovo mentalno zdravlje”, pisali su.
“Kako god gledali ovo je najmračnije i najstrašnije doba moderne ljudske povijesti. Sada mimo fizičke bolesti udaljilo je inače prirodno socijalna bića-ljude, a to je onaj najružniji dio korone. Koliko je utjecalo na ljude govori činjenica da vrijeme dijelimo na vrijeme prije i poslje korone. Ne ponovilo se nikada ikada više. Svijet u kojem se rukujemo, grlimo, pričamo, družimo i volimo je puno ljepši i zdraviji svijet od onoga sam sam izoliran od ljudi”, zaključila je Zagrepčanka.
Napokon završeno vještačenje odrona na Jakuševcu: Opasnost je i dalje velika
