U ponedjeljak, 22. travnja je Dan planeta zemlje. Međunarodni je to dan koji se obilježava kako bi se kod ljudi osvijestila odgovornost prema okolišu. Također, na taj se dan organiziraju različiti događaji i akcije kako bi se upozorilo na probleme globalnog onečišćenja i zagađenja okoliša.
Povodom Dana planeta zemlje, odlučili smo provjeriti što o zelenim površinama u glavnom gradu misle Zagrepčani kojima smo postavili pitanje – Na kojim područjima u Zagrebu treba zasaditi više stabala i učiniti ih zelenijima?
Zagrepčani su u komentarima navodili različite lokacije. “Na puno, puno mjesta. Za početak tamo gdje su posječena na Trgu hrvatskih velikana. Od Zagrebačkih fontana napraviti park da ljudi uz vodu i hladovinu mogu uživati”, “Znamo koliko drveće smanjuje temperaturu u gradovima pa mislim da treba saditi svuda gdje ima mjesta”, navode neki Zagrepčani.
Nedostaje li zelenila u našem gradu? 🤔🌳
Objavljuje Zagreb.info u Nedjelja, 21. travnja 2024.
‘Vratite nam stabla’
Osim što stabala nedostaje u cijelom gradu, dio građana istaknuo je da u centru Zagreba osobito nedostaje zelenila. “Obzirom da živim u centru gdje se slijeva veliki broj automobila i petkom i svetkom. Zrak je očajan, predlažem više drveća, ukrasnih grmova i cvijeća upravo tu u centru”, navodi jedna Zagrepčanka.
“Vratiti i dodati koje stablo na ulice. Ako može Domjanićeva koja ima uže nogostupe, može i centar sa duplo širim”, “Ugao Savska/Tratinska, sad su tri jablana, nekad ih je bilo šest i to je bio mali parkić. Vratite nam tri stabla, ne moraju biti jablani. Smanjiti će nam buku prometa i pročistiti zrak”, mišljenja je dio građana.
Također, neki navode da je u cijelom gradu previše betona. “Svugdje jer ovo je totalni raspad sa tolikom betonizacijom i betonskim kosnicama”, U cijelom Zagrebu”, U Tratinskoj ulici”, “Okretišta tramvaja i autobusa”, “Svugdje, a pogotovo uz ceste i avenije”, “U sva dvorišta vrtića i škola. Previše betona tamo gdje treba biti zeleno”, komentirali su građani.
Problem Sljemena
Nadalje, neki građani ističu da je od svih zelenih površina u Zagrebu osobito problematično područje Medvednice. “Sljeme, vratiti u stanje kakvo je nekad bilo”, “Na Medvednici”, “Podsljeme”, “Definitivno Medvednica koja iz godine u godinu sve više ćelavi”, navode.
Da je stanje na području Sljemena problematično potvrđuju i drugi. “Na Medvednici, Medvednica devastirana, skoro bez hrasta, kestena, jele i bora”, “Sljeme nikad tužnije nije izgledalo, kao i kod džamije”, navode Zagrepčani.
Osim toga, neki ističu da bi se stabla ipak trebala saditi planski, kako ne bi ugrožavala okolno područje u slučaju nevremena. “Pametno saditi! U zadnjem nevremenu imali smo sreću da su drveća pala kraj kuće inače bismo bili beskućnici”, zaključuje jedan Zagrepčanin.
Zagrepčani su ogorčeni zbog naglog dizanja cijena: ‘Potpuno nepotrebno, ne razumijem’













