Život u Zagrebu je za mnoge postao jednostavno – neisplativ. Dobar dio onih koji si i mogu priuštiti visoku cijenu stanarine ne žele ostati u metropoli jer je omjer uloženog i dobivenog nepovoljan za kupca.
Neki se žale na neadekvatne stambene jedinice s visokim cijenama, dok drugi pak tvrde kako je infrastruktura dobrog dijela zagrebačkih kvartova katastrofalna.
Da u Zagreb treba ulagati to je svima jasno. Mi smo se pak zapitali koji dio naše metropole treba najveće promjene i poboljšanja. Brojni Zagrepčani spremno su imenovali kvartove koji po njihovom mišljenju trebaju najviše dorade, odgovarajući na pitanje u Facebook anketi. Gotovo svi korisnici “navijaju” da se uredi njihovo okruženje, a jedna čitateljica to otvoreno i priznaje.
Urediti zgrade, ali ne graditi nove
“Svatko navija za svoj kvart. Nekome centar grada, nekome Pantovčak, Trešnjevka, Gajnice itd. Ja navijam za Dubravu, konkretno Studentski grad. 57 godina se obećava bazen između Studentskog i Klake na rubu ŠRC. Ceste su onako malo rupičaste s zakrpama, šetnice također.
Kronično fali parking mjesta, a ima prostranih livada gdje bi se mogle izgraditi podzemne javne garaže za svaki kvart, a na livadama staviti klupe. Grade se nove zgrade, a infrastruktura prastara. Pionirac to jest grad Mladih bi se trebao obnoviti. Ceste proširiti i produžiti”, napisala je jedna Zagrepčanka.
S druge strane, ima i onih koji misle da je pitanje pomalo deplasirano. “Bez tzv. “projekata” koji samo sišu novac, grad bi trebalo urediti u cijelosti zbog ljudi koji u njemu žive, počevši od fasada pa do prometa i parkinga. Šteta, jer Zagreb je zaista lijep grad”, napisao je, dok se drugi čitatelj nadovezao s pričom o urbanizaciji, betonu i stambenim zgradama.
Bi li broj stanovnika iz 95′ bio primjeren za trenutnu infrastrukturu?
“Treba popraviti oronule zgrade, ali ne i graditi i betonirati nove i uništavati zelenilo, rušiti stabla i uništavati ekosistem”, napisao je. Ipak, najčešće se spominje Dubrava. “Mi na istoku grada osobito u Dubravi apsolutno ništa nemamo kako bismo proveli kvalitetan vikend ili slobodan dan.
Zanimacija nikakvih, niti za djecu niti za odrasle, niti po ljeti niti po zimi. A ako želimo malo pobjeći od buke auta ili asfalta najbliži je Maksimir ili se svi zaputimo na zapadni dio.
Pa i javni prijevoz je rijedak i katastrofa, a kamoli nešto drugo. Kao da smo odsječeni i zaboravljeni građani grada Zagreba u svakom smislu”, zaključila je.
Za kraj ostavljamo zanimljivu misao. Iako je riječ o šali jedan korisnik je napisao kako se situacija može riješiti samo povratkom na staro. “Vratiti grad i stanovništvo na postavke cca 1995., grad bi prodisao”, piše.
Iako je Dubrava kvart koji se najčešće spominje, ipak je najčešći odgovor na pitanje uređenja kvartova – da se treba temeljito urediti baš sve. Naravno, gradska administracija ne može baš tako brzo reagirati, ostaje vidjeti koliko i na koji način će nova ili postojeća gradska administracija pristupiti rješavanju opisanog problema.
Zagrepčanin uočio nešto neobično u nazivu kvartova: ‘Najviše me frustrira ta razlika’
