U četvrtak se obilježavao Svjetski dan štednje. Prema podacima HNB-a, Hrvati na računima čuvaju 38 milijardi i 700 milijuna eura. Prema rezultatima istraživanja koje je provela agencija IMAS u srpnju i kolovozu, Hrvati prosječno u mjesecu sa strane stave 77 eura.
Prema tom anketnom istraživanju 23 posto Hrvata uopće ne štedi, a najveći broj (31 posto) mjesečno odvaja 51 do 100 eura. Istraživanje je provedeno na 500 ispitanika.
Kad se promatraju razlozi za štednju među građanima Hrvatske, većina štediša (65 posto) štedi kako bi osigurali sredstva za hitne slučajeve. Nakon toga, 45 posto ih štedi kako bi stvorili financijsku sigurnost za sebe i obitelj, dok 21 posto građana štedi za mirovinu. Najmanje ljudi, njih samo 7 posto, odvaja novac za obrazovanje, a 28 posto ih štedi za veće kupovine poput stana, auta ili kuće, dok 17 posto štedi za odmor.
Mnogi su se morali prilagoditi
U pogledu mjesta na kojem čuvaju novac, većina Hrvata ove godine koristi tekući račun (51 posto), dok ih 37 posto ima štedni račun ili knjižicu, što je otprilike isto kao prošle godine. Slično je s brojem onih koji imaju životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Njih 18 posto novac čuva kod kuće ili u sefu, što je također ostalo nepromijenjeno.
Kad usporedimo trenutnu situaciju s onom prije dvije do tri godine, 51 posto ispitanika kaže da štedi jednako, dok ih 5 posto štedi više, a 44 posto manje. Porast cijena je mnoge natjerao na prilagodbu – samo 1 posto ispitanika nije morao smanjiti svoju potrošnju, dok ih 28 posto ističe da su morali znatno smanjiti izdatke. Ova prilagodba najviše je pogodila dobnu skupinu od 60 godina i više, gdje je 62 posto ispitanika moralo znatno smanjiti potrošnju, za razliku od mlađih (6 posto) i srednjih dobnih skupina (13 posto).
Potaknuti ovim podacima pitali smo čitatelje štede li, i ako da, na koji način, a mnogi su napisali kako su morali ograničiti svoje užitke.
Danas se obilježava Svjetski dan štednje! 💸
Objavljuje Zagreb.info u Četvrtak, 31. listopada 2024.
‘Štedim, ali zato da preživim’
“Štedimo na svemu”, “Pa eto, ne kupujem više grickalice, gazirano, kekse, gotove kolače. Rijetko naručujemo dostavu. To nam je štednja iz principa”, “Naravno da štedim, na hrani, režijama koliko mogu, a bome i svemu ostalom”, “Režem kruh na tanje šnite”, “Štedim, ali zato da preživim, a ne kako bih ostavila nešto ‘sa strane'”, napisali su Zagrepčani.
Drugi su pak istaknuli kako ne štede, već sve potroše na sebe. “Ma kome da štedim, sve potrošim na sebe”, “Ništa ne štedim, sve potrošim s guštom i eto baš se dobro osjećam”, “Ne štedim više ni živce”, “Da, štedim! Tako da odmah potrošim, jer ako čuvam novčeke, inflacija ih toliko omršavi, da postanu neupotrebljivi”, napisali su neki.
Oni koji štede otkrili su i gdje drže taj novac, dok neki vjeruju bankama, drugi su pak sigurniji ako je novac kod njih. “Da, imam ugovorenu štednju i svaki mjesec uplaćujem koliko mogu“, “Štedim u nekretninama, zlatu i dionicama”, “Svakoj kćeri na štedni račun po 500 e mjesečno”, napisali su neki štediše.
Htjeli kupiti stan u zagrebačkom kvartu, ljudi ih zgroženo upozorili: ‘Izbjegavaj u širokom luku’
Zaključno, neki su iskoristili ovu priliku i da se malo našale. “Evo danas sam uštedio 4.5 eura, nisam išao na posao. Specifikaciju uštede objavit ću kad bude gotova”, “Štedim tak da mi poslodavac smanji plaću dok ne dođe do minimalne zakonom propisane i sve što uštedim nemam”, napisali su ironično neki Zagrepčani.
