Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osnovana 1607. godine, a danas je smještena u modernoj zgradi na Trgu Hrvatske Republike. NSK čuva bogatu kulturnu i znanstvenu baštinu, uključujući rijetke rukopise, inkunabule i vrijedne stare knjige.
Osim što služi kao nacionalna knjižnica, ona je i središnja ustanova za znanstvene i akademske korisnike te pruža brojne usluge istraživačima, studentima i široj javnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica je ključna institucija u očuvanju i promicanju hrvatske pisane baštine.
Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice obilježava se tradicionalno 22. veljače, u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Tim smo povodom razgovarali s prof. dr. sc. Ivankom Stričević, glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Antiphonarium Romanum napisan prije 300 godina u samostanu u Remetama
Kako obilježavate Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice? Koje sve događaje mogu očekivati posjetitelji?
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 19. i 20. veljače 2025. godine organizira Dane otvorenih vrata NSK kada svi građani mogu obići Knjižnicu i upoznati se s njezinim radom te najvrjednijim blagom hrvatske i svjetske kulture i baštine koje čuva u fondu.
Ovogodišnja je tema rukopisna baština, a posjetitelji će moći pogledati rukopise hrvatskih klasika poput Augusta Šenoe, Antuna Gustava Matoša, Ivane Brlić-Mažuranić, neke od najvrjednijih karata rukopisne kartografske baštine iz 18. i 19. stoljeća, poput prvoga plana Maksimira iz 1846., karte Stona iz 1819., karte Velebita Pavla Rittera Vitezovića iz 1701. i karte Dalmacije iz 1790., rukopise skladatelja poput Vatroslava Lisinskoga, Ivana Zajca mlađega te suvremenih autora Silvija Foretića i Miroslava Miletića kao i crteže, grafike, plakate, razglednice i druga umjetnička ostvarenja od 15. stoljeća do danas, uključujući djela velikana hrvatske povijesti umjetnosti poput Mencija Clementa Crnčića, Ljube Babića, Slave Raškaj, Milana Trenca i drugih. Sve detalje o programu Dana otvorenih vrata Knjižnice naši građani mogu pročitati na mrežnoj stranici NSK.
Dani otvorenih vrata dio su proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ovogodišnja svečanost obilježavanja Dana NSK održat će se 21. veljače prigodnim programom u kojem ćemo podsjetiti na naša postignuća u 2024. godini kao i na one projekte i aktivnosti koji će obilježiti ovu 2025. godinu, dodijeliti Nagrade i priznanja NSK te uživati u umjetničkom programu Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO. Na Danu knjižnice predstavit ćemo i vrijednu akviziciju u 2024. godini – kodeks Antiphonarium Romanum napisan prije 300 godina u pavlinskome samostanu u Remetama koji nas je kao rukopisna baština inspirirao i za temu ovogodišnjih Dana otvorenih vrata.
Tomašević predstavio važan projekt: S ovim katalogom nema skrivanja
Knjižnica je kroz stoljeća promijenila nekoliko lokacija
Kako je izgledao razvoj Nacionalne i sveučilišne knjižnice kroz povijest i koje su bile najveće prekretnice?
Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu ove ćemo godine proslaviti i 418. godišnjicu njezina postojanja. Iz te dugačke povijesti možemo izdvojiti nekoliko značajnih trenutaka. Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se Isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem. Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis. To je i poznata godina osnutka zagrebačkog Sveučilišta. Godine 1776. Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti.
Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku 1816. i 1837. Antun Kukuljević daje joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas Knjižnica komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu. Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademija 1874. prestaje djelovati te Knjižnica dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi.
Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe Knjižnice. Projektirana za fond od 500 000 svezaka ubrzo je nadmašila potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka. Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (položili su ga akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković 5. svibnja 1988.). Unatoč brojnim teškoćama, pa i nametnutom joj Domovinskom ratu, Republika Hrvatska uspjela je dovršiti izgradnju planiranog dijela zgrade, simbola nacionalne memorije kulture i identiteta hrvatskog naroda. Današnja zgrada NSK svečano je otvorena 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske, a ove godine u svibnju obilježit ćemo 30. godišnjicu ovog važnog trenutka za Knjižnicu i za Republiku Hrvatsku.
Koliko knjiga i drugih jedinica građe se nalazi u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnica?
Ukupni fond Knjižnice broji približno 3,7 milijuna jedinica različite vrste građe. Knjižnica okuplja građu u nekoliko zbirki, zbirkama građe posebne vrste koje uključuju Zbirku zemljovida i atlasa i Zbirku muzikalija i audiomaterijala te Grafičku zbirku i Zbirku rukopisa i starih knjiga. Upravo ove zbirke sadrže najstariji, najdragocjeniji i rijetki dio knjižničnoga fonda. Zbirke građe prema znanstvenim područjima okupljaju stručno-znanstvenu literaturu u slobodnome pristupu raspoređenu od prvoga do četvrtoga kata i ovdje govorimo o Referentnoj zbirci, Zbirci disertacija i magistarskih radova, Zbirci knjižnične građe o Domovinskom ratu, Zbirci službenih publikacija, Zbirci Inozemne Croatice te Zbirci časopisa u otvorenome pristupu. Pored spomenutih Knjižnica sadrži i Digitalne zbirke NSK.
Prva hrvatska tiskanu knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora
Koja najstarija knjiga ili vrlo rijetka knjige se nalazi u fundusu knjižnice? Koje su najvažnije zbirke i rukopisi koje Nacionalna i sveučilišna knjižnica čuva?
Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat, neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku, te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata. Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj, posebice u pristupu bazama znanstvenih radova i časopisa.
Sva je ta građa jednako vrijedna i težak je zadatak izdvajati najvrjednije ili najstarije. No, ipak u tom kontekstu svakako treba spomenuti Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu hrvatsku tiskanu knjiga, dovršenu 22. veljače 1483. godine, samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija. Upravo u spomen na dovršetak ovog bisera glagoljaškog tiskarstva. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 22. veljače slavi svoj dan, a za logotip Knjižnice iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže (transliterirano latiničko „i“). Valja istaknuti i djela Marka Marulića, Hanibala Lucića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Bartola Kašića, Andrije Kačića Miošića i dr., kao i djela hrvatskih znanstvenika: Antuna i Fausta Vrančića, Matije Vlačića Ilirika, Frane Petrisa, Marina Getaldića, Ivana Lucića, Ruđera Josipa Boškovića, Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Adama Krčelića, Jurja Habdelića, Ivana Belostenca i drugih.
Bogatstvo fonda Knjižnice obuhvaća i rukopise kao što Vinodolski zakonik, Mavrov brevijar, Petrisov zbornik, Vrbnički statut, Istarski razvod, Poljički statut i dr., kao i čitave rukopisne ostavštine, primjerice Pavla Rittera Vitezovića, Baltazara Adama Krčelića, Ljudevita Gaja, obitelji Brlić-Mažuranić i Miroslava Krleže te brojnih drugih istaknutih književnika, domaćih javnih i kulturnih djelatnika.
U fondu Knjižnice su i likovna djela velikana hrvatskog slikarstva, Ljube Babića, Tomislava Krizmana, Milana Steinera, Branka Šenoe, Mencija Clementa Crnčića, kao i drugih poznatih hrvatskih umjetnika, ali i grafike i crteži velikana svjetske umjetnosti – Rembrandta, Harmenszoona van Rijna, Johanna Bernharda Fischera von Erlacha, Georga Grosza, Oskara Kokoschke i drugih.
Osobito vrijednu građu čuvaju i Zbirka muzikalija i audio materijala te Zbirka zemljovida i atlasa. Od glazbenih rukopisa za izdvojiti su oni Vatroslava Lisinskoga, Blagoja Berse, Ivana Zajca, Ferde Livadića, Ivana Padovca, Božidara Širole, Jakova Gotovca, Frana Lhotke, Ivana Brkanovića, Antuna Dobronića, Stanislava Prepreka dok najvrjedniji dio fonda Zbirke zemljovida i atlasa broji više od 1500 listova karata te stotinjak atlasa najvećih kartografa povijesti G. Mercatora, A. Orteliusa, W. J. Blaeua, J. Janssona, V. M. Coronellija i dr.
Gliptoteka HAZU: Povijesna zgrada u srcu Zagreba transformira se u moderan muzej 21. stoljeća
Razvoj knjižničnog sustava u Hrvatskoj
Razvili ste i izložbenu i izdavačku djelatnost, što sve izdajete?
Već niz godina plodna je nakladnička djelatnost Knjižnice. Izdajemo knjige za koje smatramo da su relevantne za različita područja hrvatske kulture i znanosti te namijenjena različitim publikama, od opće javnosti do naših znanstvenika i istraživača. Raznovrsnost tema vidljiva je i u prošlogodišnjim izdanjima od kojih valja izdvojiti Kajkavske pjesme, posljednju knjigu stihova našeg velikana književnosti Luka Paljetka, zatim latinički prijepis glagoljskog izvornika Meštrija dobra umrtija s ritualom te grafičku mapu likovnog umjetnika Dražena Trogrlića Galaktički ples. Javnosti ćemo ove godine predstaviti i svoje dugo očekivano izdanje – Incunabula Croatica, kojim ćemo bisere hrvatske kulture učiniti izvorom za znanstvena istraživanja i promidžbu.
Kakvi su planovi za budućnost NSK?
Knjižnice, uključujući našu Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu dinamični su sustavi koji nadilaze administrativne vremenske granice. Sve što se dogodilo utječe na budućnost. U ovoj 2025. godini nastavljamo se na prethodne godine, no očekuje nas i središnje događanje u povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, koje će ove jeseni biti organizirano u Klovićevim dvorima, uz NSK kao jednoga od suorganizatora. Bit će to izvrsna prilika da se javnost upozna s najvrjednijim djelima pisane baštine iz posebnih zbirki NSK, koja svjedoče o stoljećima hrvatske kulture, identiteta i državnosti. Nadalje, tu je veliki izazov i zahtjevan zadatak za 2025. godinu – nakon višedesetljetne želje za uspostavom knjižničnoga sustava visokoškolskih i znanstvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj koji će nas održivo međusobno povezati i omogućiti bolju komunikaciju sa svjetskim knjižnicama i izvorima informacija, započinjemo implementaciju nove knjižnične platforme u oblaku.
Istodobno u oglednom projektu razvijamo novi koncept knjižničnih prostora za suradničko, digitalno i projektno učenje. Planiramo održati domaće i međunarodne konferencije te organizirati niz posjeta naših djelatnika inozemnim knjižnicama u okviru programa Erasmus. Tijekom godine radit ćemo na dvadesetak projekata tematski usmjerenih na građu kao i raznovrsne publike i korisnike. U godinama koje pak slijede, suradničkim i kreativnim pristupom u području upravljanja informacijama i građom, upravljanja rizicima i primjenom suvremenih tehnologija, razvijat ćemo usluge i osigurati građu važnu za kulturni i znanstveni razvoj kao i za učenje i obrazovanje. Naša je zakonska obveza razvijati Knjižnicu, ali i cijeli knjižnični sustav u Hrvatskoj. Prenosimo ideje kroz vrijeme kaže naša Strategija razvoja NSK.
