Razdoblje blagoslova kuća nedavno je završilo, a na društvenim mrežama traju posljednje rasprave na tu temu za ovu godinu. Naime ove godine nastao je skandal kad je jedna župa objavila popis s iznosima koje su pojedine obitelji izdvojile za blagoslove, a Hrvatska katolička mreža jasno je naglasila da davanje novca za blagoslov nije obvezno.
“Nikoga se ne smije prozivati niti dovoditi u neugodnu situaciju zbog visine dara,” naglasili su, dodajući da je velika šteta za Crkvu kad pojedinci narušavaju pastoralni smisao obreda.
Zagrebačka nadbiskupija također se osvrnula na ovaj problem, pozvavši na veću osjetljivost prema vjernicima. “Blagoslov bi trebao biti duhovni susret i povezivanje, a ne prilika za prikupljanje novčanih sredstava,” stoji u njihovom priopćenju.
‘I crkva i vlast bi trebala služiti vjernicima i narodu’
Nakon što smo objavili članak koji sumira ovogodišnje događaje vezane uz blagoslov kuća, te teme su se još jednom dotakli naši čitatelji u komentarima, a mnogi su iskazali nezadovoljstvo s pohlepom nekih svećenika, dok su drugi komentirali i kako je crkva kod nas isprepletena s politikom.
“Sram ih bilo! Crkva bi trebala pomagati i služiti svojim vjernicima, a oni smišljaju kako zaraditi i kako ih iskoristiti u svoju korist. Država ih dobro pomaže, a znamo i zašto!”, “I crkva i vlast bi trebala služiti vjernicima i narodu. Nažalost kod nas nije tako”, neki su istaknuli sličnosti crkve i političara.
“Ne bi taj meni ušao u kuću, treba ga prijaviti nema pravo davati javno te podatke, još tamo gdje su potresi i kuće neobnovljene, sram ga može biti, to nije svećenik nego pohlepni lopov”, “Pa onda ti ni ne dođu ak ne daš lovu. Mislim ne bi ih ni zvao”, nizali su se komentari.
Evo gdje je poznati velečasni Zlatko Sudac, ljudi ga viđaju: ‘Kod nas vodi mise’
‘Sve kaj plaćamo nije tajna, pa tako ni blagoslov kuća’
“Nitko nikoga ne sili da da milodar kod blagoslova vlastita volja”, “Meni je to okej, a zašto ne bi rekao sve kaj plaćamo nije tajna, pa tako ni Blagoslov kuća”, neki su napisali da nemaju ništa protiv ove prakse.
Procjene govore da Crkva na blagoslovima kuća uprihodi značajna sredstva – više od 17 milijuna eura godišnje. Ipak, u mnogim župama taj novac koristi se za pokrivanje osnovnih troškova župe: naknade za župnika, režije, tekuće radove i projekte. U nekim slučajevima dar za blagoslov služi kao godišnji doprinos župljana, no iznos nije obvezujući.
Iako financijski aspekt blagoslova kuća izaziva prijepore, Crkva i vjernici pozvani su vratiti fokus na duhovnu dimenziju ovog obreda. Duhovni susret, molitva i zajedništvo trebaju biti u središtu pažnje, dok bi dar trebao ostati izraz zahvalnosti, a ne obveza. Praksa blagoslova kuća podsjetnik je na važnost iskrene vjere i zajedništva u kršćanskom životu. Međutim, događaji poput onih u Odri Sisačkoj ukazuju na potrebu za većom odgovornošću i suptilnošću u pristupu vjernicima, kako bi se izbjegla sablazan i očuvala bit ovog svetog čina.
