Kilometarske kolone na zapadu grada, Gužve na Jadranskom mostu, Kolona duga 2,5 kilometra, Kaos na zagrebačkim ulicama, U Zagrebu uobičajene jutarnje gužve… Ovo su tek neki od naslova koji svakodnevno ukazuju na probleme u zagrebačkom prometu. Kraja gužvama nema, a ni čekanjima, a kako stvari stoje ni rješenja nema baš na vidiku.
Gužve se ne mogu riješiti preko noći, kaže prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec te dodaje kako je u gradu više ljudi, više je automobila nego što je to bilo nekada, dobar dio cesta je projektiran sedamdesetih godina, a što se tiče javnog prometa na njemu se nije puno radilo godinama.
Autobusni i tramvajski promet identičan je kao prije 50 godina, dakle da bi se gužve riješile treba raditi podzemnu željeznicu koju ovako veliki grad jednostavno mora imati, predlaže Husinec te dodaje kako se moraju pojačano raditi biciklističke staze i staze za sva nova vozila koja nam dolaze.
Javni prijevoz
Dva su načina smanjenja gužvi. Jedan je povećanje kapaciteta prometne mreže na najkritičnijim točkama u prometu, a drugi je da se broj putovanja koja obavljaju građani distribuira na oblike prijevoza koji zahtijevaju manje prostora, ocjenjuje Marko Ševrović, izvanredni profesor na Fakultetu prometnih znanosti.
“Tu se prvenstveno misli na javni prijevoz. Naime, problem u Zagrebu je što je većina građana prešla s javnog prijevoza na osobne automobile, a osim toga sve je veći broj vožnji koje se obavljaju taksijem, dok su se prije obavljale javnim prijevozom ili pješice. Uz sve to tu je i neplanska gradnja koja forsira upotrebu automobila. Progresivni gradovi u Europi smanjili su broj obveznih parkirnih mjesta kako bi se ljudima onemogućilo parkiranje, jer ako nemate gdje ostaviti automobil, razmišljat ćete o drugim oblicima javnog prijevoza”, kaže Ševrović.
Radovi na Jadranskom mostu stvaraju gužve i tako će biti najmanje sljedećih šest mjeseci, što za građane znači još toliko dugo gužvi i stajanja u prometu. Goran Husinec pak kaže da su se svi ti radovi mogli raditi u tri smjene, uz svu tehnologiju to ne bi bio problem, buka ne bi smetala nikome i uz sve to trebao se napraviti privremeni pontonski most preko Save koji bi odvlačio jedan dio prometa.
Znaju li Zagrepčani smjerove tramvajskih linija: ‘Ajme meni, tamo negdje, Borongaj i još nešto’
Tramvaji ne voze
Rješenje za gužve neki vide u javnom prijevozu, no problem je što recimo autobus stoji u gužvi isto kao i automobil, a preko Jadranskog mosta nekoliko godina ne voze tramvaji, koji bi sada mogli znatno smanjiti gužve. U Zagrebu se grade naselja koja nisu povezana s javnim prijevozom, kaže Ševrović, tako ne postoji alternativa osim vožnje osobnog automobila i stvaraju se gužve.
@zagrebinfo A znate li vi ove rute? 🚋 #zagrebinfo #tramvaj #zagreb #promet #tram #croatia #fy #fyp #anketa #voxpopuli #viral #viraltiktok ♬ original sound – zagreb.info
Autobusni promet je propali način prometa jer autobus na ravnim linijama Zagreba nema smisla, gužve su prevelike i on je spor, kaže Husinec. “Ja razumijem da on ide na Tuškanac, Pantovčak, Bukovac, jer nema druge solucije za te dijelove, ali po donjem dijelu Zagreba i po Novom Zagrebu autobus se ne može probijati kroz gužvu”, tvrdi Husinec.
Javni prijevoz nam je nikad lošiji, smatra Ševrović koji smatra nedopustivim da je Jadranski most zatvoren za tramvaje i da to toliko dugo traje jer takav način ponašanja tjera ljude da kupuju automobile. Zapadni dio grada je u istom problemu kao i Novi Zagreb. Naime, u zadnjih 35 godina ruše se male kućice i na njihovim mjestima grade se urbane vile, odnosno zgrade po 20-ak stanova, gdje odmah dođe 40 automobila. “U ulici gdje su bili baka i deda bez automobila, nakon izgradnje zgrade imate 40 automobila i infrastruktura to ne može podnijeti. To nije samo promet, to je voda, struja, kanalizacija…”, upozorava Husinec.
@zagrebinfo Jesu li Zagrepčani dobri ili loši vozači? 🚘 #zagrebinfo #zagreb #vozači #promet #voxpopuli ♬ original sound – zagreb.info
Prigradska željeznica
Prigradska željeznica uopće ne funkcionira, upozorava Ševrović. Naime, ljudi iz Velike Gorice, Zaprešića, Vrbovca, Zaboka, odnosno iz svih tzv. satelitskih gradova gdje ljudi žive, a rade u Zagrebu u njega dolaze automobilom. “Naravno da onda na Jankomiru, Buzinu, Lučkom imate ogromne probleme jer kapacitet nije dovoljan da to proguta.
Ako pak povećate kapacitet, gužve će biti manje, ali će i osobni automobili postati još atraktivniji i za tri do pet godina imate opet istu situaciju. Povećanje kapaciteta cesta nije rješenje, ali povećanja kapaciteta javnog prijevoza – je. ZET mora pod hitno tražiti dozvolu za željeznicu i početi voziti putnike željeznicom”, pojašnjava Ševrović.
Ulazak u grad s bilo koje strane stvara gužve i pritisak na prometnice, no rješenja ima. “Imate primjer Aleja Bolonja gdje autobusi iz Zaprešića voze cijelu dužinu paralelno uz prugu, to je suludo. Putnici iz Zaprešića bi trebali imati autobusnu liniju u Zaprešiću koja će skupljati putnike svakih tri do pet minuta i voziti ih na željezničku stanicu, od nje brzi vlak koji ne staje na svim stanicama, nego Podsused, Zapadni pa Glavni kolodvor i za 15 minuta on mora biti na Glavnom kolodvoru. To bi riješilo problem. Na istoku grada je identična stvar kao i na zapadnom, imate željezničku prugu i autobuse koji voze paralelno uz prugu”, kaže Ševrović.
Novi tramvaji imaju ogroman nedostatak: Zagrepčanima se neće svidjeti kad vide odgovor ZET-a
Zagrebu vezane ruke
Treba pod hitno izgraditi podzemnu željeznicu istok-zapad i to prije 1990. godine kada su već bili uvjeti izgradnju, kaže Husinec. “Podzemne vode nisu nikakav problem, danas imamo toliko modernu tehniku da je izgradnja podzemne željeznice vrlo laka, jednostavna i sigurna. Ni zračna luka nije povezana. Ne tramvajem, nego je trebala biti povezana željeznicom”, kaže Ševrović.
“Sve ove priče o izgradnji primjerice Jarunskog mosta – da, ali će na njemu za 10 godina biti gužva kao što je sada na ovim drugim mostovima. Ako mi potičemo korištenje osobnog automobila, ljudi će ga i koristiti. Ne možemo tjerati ljude da nešto koriste, nego im to nešto drugo mora biti atraktivnije i bolje od ovog prvog“, kaže Ševrović.
Gradu Zagrebu su vezane ruke, ne može ništa ozbiljnije napraviti po pitanju gradskog prijevoza bez dogovora sa Zagrebačkom županijom, Krapinsko-zagorskom i još par županija, a tu politika igra svoju ulogu i na kraju pate građani, jer ne postoji cjelovita prometna politika, zaključuje Ševrović.
