Ako pitate Zagrepčane na ulici što je za njih simbol Zagreba, nameće se nekoliko odgovora. Jedni vide Katedralu, drugi Zrinjevac, treći Gornji Grad, a ima i onih koji metropolu poistovjećuju s nekim predmetom, primjerice licitarskim srcem ili pak starinskim kišobranom iz neke od zanatskih radnji sa Šestina.
Grad Zagreb ima svoj grb koji vrijedi za sve i spaja povijest našeg grada u jedan jedini motiv dvorca , uz polumjesec i zvijezdu nad njegovim modrim nebom, Grb je nastao još u 18. stoljeću, neki tvrde i raniji, ali ono što će svakako biti upisano u gradsku kroniku je događaj iz proljeće tekuće nam godine.
Grad Zagreb je dobio veliki facelifting. Osim osvježenog grba koji je u svojoj srži ostao isti, pojavila se i poruka “Zagreb volim te!” velikog Toma Gotovca. Riječ je o minimalističkom dizajnu gdje se unutar tanko ocrtanih linija koje čine “kostur” zagrebačkog grba nalazi gore spomenuta poruka.
Učiteljicu ‘bole oči’ na prvi pogled
Građani su podijeljenog mišljenja. Jednima se promjene sviđaju, drugima baš i ne. Mi smo odlučili istražiti ovu temu uz predsjednika Hrvatskog dizajnerskog društva Svena Sorića s jedne te anonimne učiteljice hrvatskog jezika s druge strane.
Naime, poruka “Zagreb volim te!” podigla je prašinu zbog svoje možebitne netočnosti. Poruka se gotovo svima sviđa, ali postoji veliki problem. “Joj vidjela sam novi vizualni identitet uz grb, pao mi je mrak na oči”, priča nam učiteljica hrvatskog iz Zagreba.
“S obzirom da bi to trebao biti službeni grb Zagreba, mislim da nikakvo opravdanje ne postoji za gramatičku i pravopisnu netočnost. Bez obzira na to na koga se odnosi ili čija je referenca. Službena poruka glavnog grada koja je svima vidljiva i dostupna trebala bi, bez obzira na sve biti pravopisno i jezično ispravna”, rekla nam je.
‘Vokativ se u hrvatskom jeziku odvaja zarezom’
A evo i gdje točno zapinje. “Poruka je pogrešna je i u pravopisnom i u gramatičkom smislu. Imenice se u hrvatskom sklanjaju. Muška imena najčešće imaju nastavak u vokativu. Plus, vokativ se u hrvatskom jeziku odvaja zarezom. Trebalo bi pisati: Zagrebe, volim te!”, govori učiteljica.
S obzirom na tematiku, i činjenicu da ova učiteljica živi u Zagrebu već 15 godina, prokomentirala je i sami sadržaj. “Estetski je prazan. Poruka koja se želi poslati je recimo okej, ionako pola ljudi do sad nije znalo niti čulo za Tomu Gotovca. Ljubav prema Zagrebu, iskazana na grbu, odlična ideja”, zaključuje.
I dok učitelji, barem dio njih, ima problem s novom krilaticom, Sven Sorić iz HDD-a ima drugačiju priču. On nam je iz jedne druge perspektive dočarao što bi ovakav red trebao predstavljati i kojim bi se postulatima trebao voditi.
Vizualni identitet i poruke poput ‘I <3 NY’ nisu isto
“Grb je heraldički element, a heraldika ima ustaljenu simboliku koja se znalački može iščitati, a komunicira neke osnovne vrijednosti koje grb slikovno prenosi. Suvremeni vizualni identitet, za razliku od grba, nije samo jedan znak, već osim znaka i logotipa razvija sustav za komunikaciju u različitim kanalima — u različitim medijima.
Taj identitetski sustav ima za cilj jasno, dosljedno i koherentno komuniciranje gradske uprave, gradskih institucija i ustanova, događanja etc. prema građanima i njegovim korisnicima (dnevnim migrantima, turistima, etc.). Znate li kojim točno zdravstvenim ustanovama upravlja grad? Koje točno komunalne usluge nudi grad?”, piše predsjednik HDD-a.
Mi smo ga upitali kako bi usporedio “Zagreb Volim Te” s nekim planetarno popularnim krilaticama svjetskih velegradova poput Amsterdama i New Yorka. “IAMsterdam i spominjani I<3NY nisu vizualni identitet, oni se mogu svesti pod grafičke iskaze promotivnih kampanji koje su postale dio kolektivne memorije i identiteta u smislu identifikacije građana s emocijama. Inače znak Amsterdama su tri crvena znaka X”, objasnio nam je.
Pitanje prioriteta
Daleko najkontroverznije pitanje ove novine je gramatika, odnosno pravopis. Sorić pravda dizajn, smatra da se trebamo voditi. “Gotovčev uzvik bio je ‘Zagreb’, a ne ‘Zagrebe’. Znak je slika, on ne bi trebao podlijegati rigoroznim pravopisnim pravilima. Koliko brendova znamo čiji su logotipi ispisani “malim slovima”? Ispravlja li itko njih? Umjesto pravopisnih znakova u vizualnim komunikacijama koristi se i hijerarhija — ona može biti uspostavljena samim prijelomom teksta unutar neke površine, korištenjem različitih rezova (debljina) pisma ili različitim pismima”, upozorava.
Isto tako, smatra da bi se trebali zapitati kojim se pravopisom uopće vodimo. Tvrdi, neprilagođen je. “Hrvatski pravopis stravično je neprilagođen i nelogičan u području interpunkcija. Dizajneri, koji se poput mene bave tekstom i prijelomima, vječito imaju problema vizualnim smetnjama koji u nizu stvaraju zarez i donji navodni znaci, a da ne govorim o tome da rijetko koji lektor ispravlja spojnice u crte i slične greške koje su rudiment korištenja pisaće mašine.
Otvorimo li bilo koju prosječno dizajniranu i lektoriranu publikaciju na našim prostorima, pronaći ćemo čitav niz grešaka u vezanom tekstu. Znakovi, plakati, logotipi itd. ne bi smjeli podilaziti pravopisnoj, već vizualnoj hijerarhiji i zakonitostima. Uostalom, riječi čitamo kao slike, a ne slovkajući” zaključuje.
Ovi radovi bili su konkurencija novom vizualnom identitetu Grada: ‘Volim Zagreb, al’ ovo je sprdnja’
