Zagrebačko Rebro u europskom vrhu: ‘Vlada veliki entuzijazam i znanje’

U ponedjeljak 26. svibnja obilježava se Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva. U 2024. godini ukupno je prijavljeno 123 darivatelja organa te je izvršeno 300 transplantacija.

Hrvatskim primateljima uspješno je presađeno 142 bubrega, 40 srca, 12 pluća, 116 jetri, 4 gušterače, te je učinjeno 9 kombiniranih transplantacija, podaci su koje je ovom prilikom objavilo Ministarstvo zdravlja.

“Taj dan je prilika da zahvalimo i zdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju u transplantacijskom programu u cijeloj Europi te čiji naporan rad pomaže u spašavanju i poboljšanju kvalitete života. Glavna poruka hrvatskoj javnosti jest zahvala i iskaz poštovanja svim darivateljima organa i članovima njihovih obitelji koji su u najtežim životnim trenucima činom hrabrosti i humanosti, odlukom o darivanju, spasili nečiji život”, poručuju iz Ministarstva.

‘Čovjek ne umire mlad i zdrav’

Ovim povodom razgovarali smo s voditeljicom Odjela za koordinaciju transplantacija i eksplantacija primarijus Jasnom Brezak s KBC-a Zagreb, koja nam je otkrila koliko transplantacija je ove godine provedeno u najvećoj zagrebačkoj bolnici.

“Ove godine provede se 5-6 operacija tjedno. Ukupno smo obavili 32 operacije ove godine, što je manje nego prošle. Donori su nam sve stariji, kvaliteta ponuđenih organa je sve lošija u cijelom Eurotransplantu, pa takve loše organe moramo odbiti. Koristimo samo organe odgovarajuće kvalitete, koji mogu pomoći pacijentima”, naglasila je da je broj operacija ograničen brojem dostupnih organa.

“Kao što sam rekla u cijelom Eurotransplantu se događa pomak zbog sve starijih donora, pa ukupan broj na godišnjoj razini ima tendenciju pada. Teško je doći do kvalitetnog organa. Čovjek ne umire mlad i zdrav, već pacijenti starije dobi s puno dijagnoza, što dovodi do toga da je organ neprihvatljiv”, tvrdi primarijus Brezak.

Zagrepčanka Petra godinama se borila s teškim stanjem: ‘Bila sam poput zombija’

‘Oni tako otvaraju vrata života’

Usprkos tom nedostatku, kaže da je hrvatska javnost dobro informirana po pitanju doniranja organa. “Hrvatska je na nacionalnom nivou visoko svjesna o tome da kažu da su suglasni s donacijom organa. Oni tako otvaraju vrata života za ljude na listi čekanja koji bez transplantacije ne bi preživjeli. Bolesnici koji čekaju bubreg mogu biti na dijalizi, ne spašava se život već kvaliteta života”, objašnjava primarijus Brezak. Kao primjer navodi da su na Rebru ovog tjedna imali dvije moždane smrti te da su obje obitelji preminulih bile suglasne s donacijom organa.

Na Rebru se provode i veoma zahtjevne transplantacije, poput simultane transplantacije jetre i srca te teške transplantacije pluća koja je uspješno provedena na 12-godišnjaku. Primarijus Brezak rekla nam je da transplantacije u prosjeku traju između četiri i osam sati. “Transplantacije bubrega obično 3-4, a srca nešto duže, pogotovo ako je primatelj bio na mehaničkoj pumpi”, ispričala je.

Pojašnjava da vrijeme oporavka ovisi o zdravlju pacijenta prije operacije. “Ako je stavljen na listu čekanja u pravo vrijeme, na početku zatajenja, onda organizam nije jako oštećen i ako dobije organ u ranoj fazi će oporavak biti brz. Ako je dugo na listi čekanja onda zatajenje organa donosi i oštećenje drugih organa, pa je obično poslije i oporavak nešto teži i dugotrajniji”, navodi.

‘Teško je umrijeti danas’

Nakon transplantacije pacijenti prvo dolaze u bolnicu svakih deset dana, zatim jedanput mjesečno, a nakon toga jednom godišnje. Dodaje i da u Hrvatskoj nije običaj da pacijenti upoznaju obitelji donora, odnosno da identitet donora prema zakonu mora biti tajan.

Primarijus Brezak komentirala nam je i projekt transplantacije pluća, za koju su timovi na Rebru spremni. “On ide lijepo, naši timovi su jako marljivi. Maksimalna posvećenost poslu, vlada veliki entuzijazam i znanje. Međutim ove godine imali smo tek dvije operacije”, objašnjava kako unatoč spremnosti tima postoje problemi.

“Imali smo stotinjak ponuda organa, no morali smo ih odbiti. Teško je umrijeti danas, do toga kad jadni umru kvaliteta organa više nije prihvatljiva, to nije samo u Hrvatskoj. Što ide kvaliteta liječenja gore, to su bolesnici duže u bolnici i kad umru imaju multiorgansko zatajenje, pa čak i ako obitelj želi donirati organe, mi ih ne možemo prihvatiti”, zaključuje da jednostavno nema dovoljno dostupnih pluća koja bi pomogla pacijentima.

Doktorica otkrila da je stranoj radnici u Hrvatskoj dijagnosticirana teška zarazna bolest

Simbol zahvalnosti svim donorima

Za kraj primarijus Brezak poziva sve ljude da razmotre doniranje organa nakon smrti, jer tako mogu doslovno spasiti živote.

Zahvalnost pacijenata i njihovih obitelji, ali i cijelog društva, bit će pokazana donorima simboličkim osvjetljavanjem fontane u Ulici Hrvatske bratske zajednice u Zagrebu u ponedjeljak od 20 do 23 sata.